Mézami zot i koné tomate la bèss in pé é lo zour i tarde pa ni pé manz noute kari épi noute rogaye normal san priv anou dsi lo zépiss : kissoi tomate, kissoi piman, é toute lo trablméman, kissoi zoignon…
Kissoi zoignon ? Kossa mi di la, lo pri zoignon la pa ariv ziska zorèye Justin ? Non lé ga, nou lé pa sour, nou lé pa avèg, ni lir zoinal konm toulmoune épi ni koné bien néna in problèm dsi zoignon. Ni sorte aprann sé arienk linportassion i sov anou é i paré l’Inde, noute pli gro fournissèr, la blok (...)
Lakey lo sit > Chroniques > Oté
Oté
-
Inn rézon anpliss pou nou alé dirékssion noute otonomi alimantèr ! Possib, nésséssèr é dann noute lintéré !
17 avril, sanm Justin -
« Lèv bonèr, dor tar si wi vé trape ali ! »
17 avril, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé opyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami sak mwin la ékrir la i rossanb in pé zistoir volèr manyok dann tan lontan. Manyok sa lété in nouritir roshèrché kissoi konm gouté, kissoi konm déssèr, ki soi sèl la grèss poiv, kissoi manyok o siro. An kari mèm li lé vanté.
Manyok sé toutte mon souvnir étan marmaye pars tan-la nou la konète manz ravaz pa pou fé lintéréssan mé pars sa i soutien bien lo kor é sa i konte dan la vi sa. Donk manyok l’avé son volèr : (...) -
I tir pa dsu lanbilanss ? Poitan défoi i fo bien
16 avril, sanm JustinMézami zot la vi konm mwin dann télé la bann Didier Robert... Zot prossé i sorte komanssé. li va done sak li va doné mé néna in n’afèr bien rogrétan : ni koné lékip-la la fé bonpé lo tor La Rényon. Zordi ké li lé fine fé son sal boulo, li pass an prossé. Mé la pa arète son bra kan li lété apré détrui lo bon travaye kominiss noute kamarade Paul Vergès.
Mi rapèl promyé diskour li la fé kan li l’anonss son déssizion pou kass travaye Paul Vergès. Mi rapèl koman son bann partizan téi bate la min. Zour-la toute sak la (...) -
« Térin lé mouyé, pou nou, konm pou lé zote ! »
16 avril, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon é sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami dann in match la plipar d’tan néna in gagnan épi néna in pèrdan. Lo pèrdan i rode touzour in prétèks pou éskiz li la pèrde. Sé konmsa li va di térin lé tro mol, zèrb lé tro gran, balon lé tro dir. Mé toute sak li di, si lé vré pou li, lévré galman pou ladvèrsèr.
Sé pou sa ké souvan défoi demoune va di : « Balon lé ron pou toulmoune ! » donk la pa bézoin ésplike son léshèk par déssèrténn kondission lé vré pou lo dé (...) -
Dë mo dsi listoir la Rène Sarla lo madam Laverdure, lo Roi dé Roi
15 avril, sanm JustinMézami mi sorte lir dann noute zoinal samdi la komine Sin-Dni i sorte fé in léspass dann Chaudron é la batiz sa Léspass la Rène Sarla. Fèr in léspass konm la fé sa lé bien, in landroi in bonpé travayèr la komine i pé rotrouv azot sa lé bien mé la pa in révolission an li-mèm…
Pars néna in révolission sé lo nom la done léspass-la : l’apèl ali léspass la Rène Sarla in Reine Maron dann lo roiyome lintèryèr é sak lé possib zordi lété pa possib néna in bon koupe de tan pars momandoné é pétète ankor zordi néna in bann (...) -
« Zafèr-la sanb pou mwin sé t’in manzé koshon »
15 avril, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé opyé d’lo mir k’i oi lo vré masson.
Mézami kossa i lé manzé koshon. Rapèl azot kèl kalité manzé noute famiye téi done koshon. Fé travaye zop koko mwin lé sirésèrtin sa va rovnir azotan mémoir. Manzé koshon sé lo rèst manzé, sé galman patate, shoushou, tron d’banane ashé, sé galman lo son, touto, la zèle mayi épi toute sorte shoz té i mète a kuir ansanm-an fin d’konte sé in mélanz manzé.
Koméla non ! Koméla sé granilé i ashète la boutik mé avan té pa (...) -
Akoz pa in député atantif dsi noute késtyon kiltir rényonèz ?
13 avril, sanm JustinMézami, i paré tou lé moi néna troi konténèr zonyon i rante La Rényon é sa i sorte prinsipalman dann l’Inde avèk la bénédikssion L’érop. I paré ossi konm la rante arienk inn dopi dé-troi moi zognon i manke é lo pri i sava goumanté bien sèryèzman.
Alor mwin néna in sinp késtyon pou pozé : kissa rante zot la done zot avi dsi la rantré zognon issi La Rényon. Kissa rante zot L’érop la koz ansanm pou dir sé sa k’li vé é sé pa sak bann plantèr La rényon, kan zot i fé pouss zot zognon toupi.
Biensir na poin in sèl (...) -
« Arète pran amwin pou in mang atèr ! »
13 avril, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami kozman mwin la marke an-o la sa in kozman mwin té abityé antann sa kan mwin lété pti osinonsa mwin ossi mwin téi di sa kan bann gran téi abiz dsi nou bann pti. Mi rapèl lo santiman linzistiss mwin té d’dan kan in gran té i bouskil amwin sansa in n’ote pti konm mwin.
Santiman-la té si tèlman for mwin la monte konplo bann pti konte bann gran ; é pa arienk in foi. Lé pa touzour bann pti téi gingn mé défoi oui (...) -
Talèr i fo dégrenn lékol ? Alé marshé don
12 avril, sanm JustinI paré sépa si i sava pa kass lékol matèrnèl laba Sin Bénoi pars néna arien a fèr, la tronpe produi é marmaye konm lo pèrssonèl i gingn pi alé lékol si tèlman zot néna lalèrzi. Astèr l’apré sèye fé porte lo shapo in lékip travayèr é banna mi panss lé pa déssidé lèss azot fèr.
Mé si ni kalkil in kou : i paré l’avé fourmi dan lékol é sé pou sa la dézinfèkt a blok. Mé fourmi, kafar, sa sé dé bébète ni koné dopi lontan ; an pliss lontan l’avé piss véra, lo piss lo shien épi in takon parazite épi zinsèkt téi vé pa lo bien pou (...) -
« Son pyé i poz pi atèr ! »
12 avril, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami kozman mwin la marke alèr-la, mi panss bann léktèr témoignaz i koné sa. Sa i vé dir la pèrssone lé si tèlman fyèr, lorguèye l’apré si tèlman flate ali k’i diré li plane. Kanssa sa i ariv ? Sirman pa toultan, mé inn-dé foi kan konm di kréol oute shoviye i gonf.
Néna d’moune zot lé si tèlman orgéyé, i diré zot lé pa dann mèm monde ké nou, é zot i réspir pa mèm l’èr sète ni réspir.
Alé ! mi kite azot rofléshi la dsi (...) -
I paré, Lédikassion nassyonal néna in bon bidzé an kantité, mé li rann in bonpé shak ané san dépanssé !???
11 avril, sanm JustinMézami mi yèmré zot i ésplike amwin in n’afèr, mwin la pèr pa tro bien konprann. Sète afèr-la — i porte dsi lo bidzé lédikassion nassyonal. Mwin la antann dann radio in syndikalist apré di in n’afèr : Promyèrman i paré La franss néna in bidzé in pé kosto pou son lédikassion nassyonal. De tou tan sa lé konmsa é va kontinyé d’ète konmsa. Sa sé sak i di partou, sé ladsi goyvèrnman i fé son bate-tanbour — i apèl sa léfé d’anonss. Solman lo dézyèmman i fo konète issi é de toutan sa lé konmsa, lo miniss lédikassion (...)
-
« La ou la bate la syanss la ! »
11 avril, sanm JustinMédam, zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami kozman mwin la marke an-o la mwin téi antann ali souvan défoi kan mwin lété marmaye. Mèm in foi mon proféssèr latin la di amwin kan li la lir mon tradikssyon — sa téi apèl in vèrssion : « La ou la bèz la syanss la garsson Gauvin ! ». Mi rokoné mon tradikssyon lété pa tro roshèrché mé d’la sorte amwin in n’afèr konmsa dovan toute in klass ébin mi pé dir azot mwin la vni rouz dopi la tète ziska lo pyé.
Sa i vé (...) -
Wala ké l’éta franssé i sorte foute anou d’dan pou l’aéropor…
10 avrilMézami, zordi nou lété an rényon é nou téi domann si noré té possib fèr in konféranss de press dann lo salon d’onèr l’aéroport. Nou téi di sa pou la komodité, épi pou pa pèrde lo tan pars ni atann la vizite in moune inportan dann bann rolassyon dann loséan indien. Sanm pou mwin té ankor la sanb komèrs téi okipe l’aéroport a san pour san. Mé mwin l’avé obliye lé shoz la fine shanjé.
Mwin l’avé souvnir lo tan la chanb komers l’avé in konsséssion dsi l’aeroport épi dsi lo por galman. Défoi ou na intéré vérifyé si la (...) -
« Mon kèr lé rante dë »
10 avril, sanm JustinMédam, zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami zot i koné, souvan dé foi wi pé pa konète si wi vé osinonsa si wi vé pa kissoi ou lé pa sir si wi vé, é ou lé pa sir non pli si wi vé pa. Néna ossi la difikilté ou néna pou fèr oute shoi-rante lé dé mon kèr i balanss konm i di.
Kréol va dir in pé i koné pa kan zot vante lé plin é sa i ariv pli souvan ké ni kroi é sa i vé dir sinploman wi pass oute tan pou ézité : la pèr tronpé, la pèr fèr lo mové shoi, la pèr fèr (...) -
Ìn zistoir dessi la pé… enfin, presk
9 avril, sanm JustinSa zistoir y spas ente dè mang. In Mang Zozé ek in Mang Grèf.
Lé dé mang lé sakinn dessi zot pié. Zot y rogard en ba kossa lé entrin espasé dessi la tèr.
Lo Mang Grèf y di lo Mang Zozé : « Oté gard bann boug la, anba-la, bann zimin soidizan ; toutletan zot la pofé la guèr. Zot la po détrui zot planèt, zot na manzé par ta mé nana sat y mor la fin, ou kompran sa ou ? ».
Mang Zozé y réponn à li : « té mon kamarad, moin mi kompran pa sa moin, banna na tout pou viv éré, viv en frère, en pé, mé zot y fé tout à (...) -
« Fé sak wi gingn, sar déza sa ! »
9 avril, sanm JustinMédam,zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami mi yème bien bann zoli kozman. Défoi mèm mi partaz avèk lé z’inn épi avèk lé zot mé défoi mi di dann mon kèr : « kozé lé bon, mé fèr lé méyèr ! » é si mi gingn pa fèr ? Kossa i ansèrv bann zoli kozman ? I sèrv pa arien é si i sèrv pa arien...
Mézami lo mond la pa fé an in zour mé la pa pou sa k’i fo rèst san azir. Fé sak wi gingn é lé posib, avèk lo tan, avèk lo konkour lé z’inn épi lé zot, lé possib ranvèrss in ord (...) -
La fasson in pé i trète bann plantèr té !
8 avril, sanm JustinMézami dopi siklone Bellal la passé, i fo ékoute kozman in pé i trète bann plantèr. I diré néna in vré dézamour rante bann konsomatèr épi bann porodiktèr. I diré bann konsomatèr i roprosh bann plantèr vann zot léguime in pri lé pa abordab ditou pou zot.
La plipar d’tan dann bann radyo demoune i dénonss lo pri tro shèr bann léguime é an parmi i dénonss lo pri lo shou, lo pri l’ail, zognon, tomate. Lé vré tanzantan bann pri léguime lé si tèlman shèr k’sa i done pa ou anvi ashté.
Mé oila souvan dé foi demoune lé (...) -
« Momon Zako i trouv son pti zoli »
8 avril, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété,koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’l mir k’i oi lo masson.
Mézami, kozman mwin la marke an-o la, mi koné dopi lontan ; mi panss zot ossi, zot i koné sa. Mé kossa sa i vé dir pou vréman ?
Zot i koné nou bann z’imin ni admir pa lézot zéspèss, mèm zanfan demoune ni trouv déssèrtin lé pa zoli. Poitan bann zanimo i done anou losson : momon kajou i trouv son pti zoli, momon tang mi panss i yèm bien son bann pti pars konm k’i diré li lé bonpé matèrnèl avèk banna. Ni pé pran d’ote (...) -
L’amontraz an breton pou bann pti marmaye : Mon téléfone i sorte dir amwin sa !
6 avril, sanm JustinMézami souvan dé foi néna dann noute téléfone in paké linformassion ni tienbo pa konte mé défoi nou néna tor pars lé vré kol rényoné la pa lo breton, mé sak i fé laba i pé sèrv modèl pou sak i fé issi.
Mi sorte oir in nouvèl i di konmsa laba dann la Bretagne néna trois-san pti lékol i done bann marmaye avèk lakor zot paran lokazyon pou aprann la lang bann breton osinonsa dann la lang bann breton, mèm si zot famiye la fine obliye koz breton konm zot gran-pèr sansa zot aryèr téi koz. Wala ké zot i pé aprann zot (...) -
« Lo li kour-pa ? Sa na pi sa koméla ! »
6 avril, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, mi anparl azot lo li kour-pa pars mi panss na pi sa koméla. Dabor sa i vande pa magazin, sa i fé sirplass : kate poto planté dan la tèr, kate plansh pou antouré é toute sak wi trouv pou mète ann-dan, kissoi la paye, kissoi shifon, kissoi toute sorte éspèss de shoz.
Té i pé pa dir ladan wi dor mal, wi dor mèm plito bien sirtou si néna la paye i san bon, sansa la mousse néna dann foré. A ! Biensir wi sava (...)
Chroniques
- Images de notre Histoire
- Oté
- L’invité(e)
- Libres propos
- Chronique de Raymond Mollard
- Point de vue
- Alon filozofé
- Di sak na pou di
- Actu de la semaine
- Bayalina
- C’en est trope
- Café Péi
- Chronique de Jean-Paul Ciret
- Conte de Noël
- Handicapable !
- in kozman pou la rout
- L’instant éducation
- La lang na poin lo zo
- La Réunion : des séquelles de l’époque coloniale ?
- Le coin de ...
- Le Mot de l’ADIL
- Le mot du CAUE
- Nou lé kapab
- Photo du jour
- Réunionnais D’ailleurs
- Sport et inégalités
- Tribune libre