Témoignages - Journal fondé le 5 mai 1944
par le Dr Raymond Vergès

Cliquez et soutenez la candidature des Chagossiens au Prix Nobel de la Paix

Lakey lo sit > Chroniques > Oté

Arzout èk sa, in bon l’akor rant bann rényoné !

zedi 20 octob 2016, sanm Justin

Nana inn-dé zour dsa moin lété apré anparl mésyé Didier Robert, par raport in vizit li la fé la-ba Rodrig épi li la vant lo rézilta la politik péi otonome-la, é moin la ékri, i diré k’in rézime konmsa lé pa fé pou déplé ali. Sa sé sak mi ékri. Tout fason mon plime lé lib, é kan mi ékri pou zistin mon plime lé dé foi pli lib ankor. Alor, pran sa konm mon l’opinyon pèrsonèl.

Astèr in dalon la fé romark amoin kan isi, in bann l’apré diskit lo soidizan « l’égalité réèl », mésyé Didier i sava Rodrig pou li amontr son shoi. Dakor mé kèl sé son shoi ? Ziska zordi mi kroiyé lété lo l’émansipasyon… in mo lé for sa vi ké i vé dir ou i koup lo kordon zonbri avèk out mèr-patri pou bien grandi épi myé débrouye out kari par ou mèm. Zordi, sanm pou moin, i parl l’otonomi, an touléka i déparl pa dsa.

Mé figir azot pou nou, l’otonomi lété la dékolonizasyon. Pou kosa ? Pou détak lo frin i anbar shomin nout dévlopman. Sa sé lo konténi pars lo konténan ou i pé apèl ali konmsi osinonsa konmsa, mé si lo frin lé la-si i détak pa li - l’èr-la sa i avans pa nou in gro poin é mi pans kan in résponsab la politik si li doi anparl lo konténan, i fo osi li anparl sak li vé k’i mète dodan.

Donk, konm mi oi lé shoz, pou moin nana in doub bataye : lo promyé i fo fé in dyagnostik bien détayé la maladi-in pé konm ni fé dann nout parti !- dé, in bon l’étid lo bann solisyon. Arzout anplis in bon l’akor rant rényoné dsi lo promyé konm dsi lo dézyèm poin.


Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

signaler contenu


Facebook Twitter Linkedin Google plus