Témoignages - Journal fondé le 5 mai 1944
par le Dr Raymond Vergès

Cliquez et soutenez la candidature des Chagossiens au Prix Nobel de la Paix

Lakey lo sit > Chroniques > Oté

Késtyonn prodiksyon, nout baro lé také !

lindi 1 séptanm 2014, sanm Justin

Mi sava dir azot in sinp vérité, konm k’i diré in vérité d’La Palisse. Nout péi La Rényon la pa in péi vréman dévlopé kansréti dsi la késtyonn son bann prodiksion. Dé séktèr lé in pé mèg, sé lo séktèr primèr épi lo séktèr sogondèr, tank’a lo séktèr tèrsyèr, fo kont dsi li pou okip plis katrovin pour san lo PIB, donk zot i oi nana in gran dézékilib... Lé vré ké pou kalkil bann poisantaz-la, i paré banna i pran lo bann shif la douane donk na tout in séktèr la prodiksyon intèryèr i kont pa, parèyman mi pans pa i pran an kont sak i apèl la prodiksyn soutérène donk o noir. Mé la vérité, i rès la vérité : nout séktèr prodiktif lé tro fèb é i roprézant in game produi tro étroit- in pé va di, lo prism bann prdiksyon lé étroit !.

A partir d’la, i fo ni poz in késtyon : si la vérité lé sak èl i lé, kosa sa i vé dir ? Nou na poin rosours ni dann lénèrji, ni dann bann matyèr promyèr, ni pou la matyèr griz si tèlman ni fatig anou pou arien èm si ni fé zéfor. Mi pans pa tousala lé bien réèl. Pou koué ? Nout tèr volkanik lé rish ; nou lé dann in loséan nana poisson an kantité.Késtyonn lénèrji ni pé trap, kan ni vé, nout l’otonomi énèrzétik, nou na in gran léspèryans dan la kane é dann d’ot plantasio. Késtyonn matyèr griz, ni fé pa pityé, nou na in por épi nout rézo la rout lé pa si faye ké sa. Nou na in l’admiistrasion bien roganizé. Donk, ni pé dir nou na tout sak i fo pou trap dévlopman nout bann prodiksyon.

Alor, kèl maladi nou nana ? Kosa k’i fé ké ni dévlop pa ? Moin na in bann dalon i di konmsa, ni kontinyé viv dsou lo réjime kolonyal pou nout lékonomi. Plis sinkant pour san marshandiz i sort La Frans. Arzout sak i sort l’érop é ni dépass lo soisant dis pou san é si i ariv anou désid in kou dévlop nout prodiksyon pou kal in pé bann l’inportasion, konsome nout rodiksion épi ésport ali kansréti in pti pé ébin bann konprador, bann sosyété kolonyal, i fé tout pou kas nout rin. Donk si La Rényon la pi inn koloni fransèz ofisyèlman son lékonomi i rès in l’ékonomi dominé, konm la dominsyon son pèp i siport.

Alor nout baraz li lé politik. sé la politik k’i anpèsh anou marsh dann shomin nout dévlopman dirab, é nou na poin lo moiyin k’i fo pou roganizé é pou trapé lo dévlopman nout lékonomi..Dsi la késtyonn nout dévlopman, zordi ankor nout baro lé také.

NB. In kozman pou la rout : Colbert téi rokomann son bann z’administratèr pa lès la koloni produi kansréti "in sèl klou". Aprésa, étone pa si nout séktèr sogondèr lé malizé d’démaré : i mank anou la kiltir indistriyèl.

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

signaler contenu


Facebook Twitter Linkedin Google plus