Témoignages - Journal fondé le 5 mai 1944
par le Dr Raymond Vergès

Cliquez et soutenez la candidature des Chagossiens au Prix Nobel de la Paix

Lakey lo sit > Chroniques > Oté

Odrémié ni fé nou mèm

vandrodi 26 séptanm 2014, sanm Justin

Kan bann dépité an 1946, lo 19 mars, la vot la lwa si la départmantalisasyon, zot i koné kissa i lé lo bann dépité, zis po rafréshi la mémwar. Lavé pou la Martinik Aimé Césaire ék Léopold Bissol, pou la Guadeloupe Eugénie Eboué-Tell, pou la Guyanne Gaston Monerville é pou la Rényon Léon Lepervanche èk Raymond Vergès. Zot l’intansyon an promié l’été sirtou pou ral anou douseman, douseman vèr l’égalité. Konm zot té i di zot mèm « in aspirasyon a l’égalité ». Lo bi l’été déza fé lo ratrapaz èk lo bann départman fransé é zapré ti lanp-ti lanp ni avansé dan nou dévlopman. Zot té i vé l’égalité total par l’fèt. Nou té i sort dan lo sistèm kolonial, nou té konplètman démini, l’ékol lavé pwin tanksa, shomin té ti-bout par ti-bout, l’opital té rar, maladi té i trinn, bann ti z’anfan té i mor an nésan, lavé la misèr partou é bann dépité la désid vot in lwa pou mèt lé kat koloni an départman é la zot té i krwa èk la lwa, nou noré i l’égalité tou d’suit. Or zordi ousa ni lé ? ou nou lé randi ?

Apré 70 an. Nout péi lé an sharèt shaviré ou sinnonsa lé drwat ? Esk nou pé di nou lé konm la ba, si tout séktèr ? Esk lo kontra la été réspékté ? Zordi ankor bann jènn lé an kolèr é zot i fé war. Kosa ni propoz a zot ? Mi krwa nou la arash ti ginn par ti ginn, aforsse batay, mé mwin lé pa sir nou la fé tout. Pou l’lékipman nout péi, nou lé lwin, pou nout dévlopman nou lé dérièr, travay la pwin, shomaz lé pli for k’laba, l’iniversité nou lé derniè, ryink anplwa d’avnir… I poura pa règ tout èk sa. Sanm pou mwin lo kont lé fo, i mank.

Kan mi di sa, mwin la pa di ni dwa rosanm banna pwin po pwin, pa ditou. Mi di ni dwa èt nou mèm, fé nout n’afèr nou mèm, dévlop nout péi nou mèm, mi krwa plisk zamé ni dwa rogard dovan, anon èt dign bann dépité la, désèr l’anryaz légalité, lo moman lé v’ni po mèt lo pié si l’aksélératèr légalité zistoman, l’ané ki vyin i pé èt in bon l’ané pou nou, mwa d’mars, mwa désanm, ni dwa èt la. Banna i di 2015 sé l’ané de tou lé danzé pou nou. Lès pa pérsonn fé po nou, odrémié ni fé nou mèm.


Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

signaler contenu

Bann modékri andann forom

  • Mi sort lir modékri Justin dann zornal samdi. Moin la bien aprésyé. Pou kosa ? Dabor inn li ékri dan la lang kréol rényoné é sa sé in bon zafèr pou nout pèp rényoné.Arzout èk sa, l anparl in késtyon kapital pou nout péi dan la pèryod ni travèrs.

    Mi pans sé in pèryod kapital pars nou lé dann la kroizé d’shomin:soi ni anfons ankor é La Rényon i sava plizanplis an dégréné. Soi lo lidé k’sak nou la bézoin sé nout dévlopman i dovien in l’idé mazoritèr é ni pran shomin-la. Donk nou na lo shoi rant lo fénoir épi la klèrté é shomin la klèrté sé shomin la résponsabilité.

    Lé bien fé travay nout tèt la -dsi, lé bien la mazorité rényoné i diskite épi i mète in plan o-poin pou nou trap shomin nout dévlopman.


Facebook Twitter Linkedin Google plus