Témoignages - Journal fondé le 5 mai 1944
par le Dr Raymond Vergès

Cliquez et soutenez la candidature des Chagossiens au Prix Nobel de la Paix

Lakey lo sit > Chroniques > Oté

Si lavé pwin soutirèr noré pwin volèr !

mardi 18 novanm 2014, sanm Justin

Dimansh dèrnié si la rout tamarin lavé pwin in sèl loto. Pa inn ditou. Konm tou lé zan, in zour i fèrm la rout pou loto, y rouv pou domoun. Boudikont In bon résolisyon pou abitié d’moun a pi tro pran loto. Néna té v’ni an famy, papa, momon, zanfan. Sétaki navé son vélo, marmay navé rolèr, lot té i prominn, tousala. Touléka domoun la aprésié konm mwin la antandi, sa i vé dir osi domoun i rofé in pé kan na pwin loto, i réspir in pé lo bon èr, i vé dir osi nou lé pa né dann in kok loto. Sanm pou mwin o lié apèl « rout lib »té falé apèl lo lopérasyon « zourné san loto »ousinonsa « zourné apat »pou byin fé konprann ké ni vé pi tro roul dann loto vik kantité linkonvénian néna èk loto. Ti boug la rézyon li wa pa sa konm sa li, mi pans té plito in plan kom pou li, pou sèy fé pass a li pou in prézidan ékolo. Kèl prézidan ékolo ?

Rozman, lavé osi d’moun pou dénons son vilin manièr, pou mèt son vérité o solèy konm di bann vié, pou pa di ot shoz. Kèl prézidan ékolo mézami ? Ousasa ! Si ni rouv pa lo zié, riskab li tié tout èk son nouvèl rout di litoral, tout i rokoné, in rout danzéré vik la rout sar si la mèr é riskab dolo i mont dosi, in rout shèr osi, si i fé sa in moné nora pi pou ot shoz, par ékzanp pou fé in lisé é la mi antan di i mank kat lisé zordi, alorss zot i wa, san parl konsékans ékolozik. Mi antan i di osi néna traka pou trouv lo rosh, pou boush lo trou é la i di si i mank i sar rod Madégaska, kass pa la tèt. Ala ouk nou lé arivé zordi, alé rod lo rosh déor pou fé konblaz la rényon. Néna dé résponsab i di. Néna léta é néna la rézyon, lé dé nora pou réponn domin.

La pokor komansé rozman, néna d’moun i sobat pou kal lo prozé, kiswa bann zéli, kiswa zasosiasyon, kiswa partikilié osi, néna i wa nout péi an promié, na dot i di lokazyon lé bon pou pran in bon moné. I prétan néna gro, gro larzan an zé. Zot i koné, malérèzman, néna touzour d’moun i marsh an lanvèr, i kour dérièr larzan. Apré i konfonn tout. Koman bann déor i pé lèss filé in nafèr konm sa ? Banna i di si i fé la rout an léta sora la katastrof ékolozik di sièkl, é la d’si désértin i fèrm lo zié. Donk soutirèr alorss ? Gramoun i di, si lavé pwin soutirèr noré pwin volèr !


Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

signaler contenu


Facebook Twitter Linkedin Google plus