APE : alerte générale sur les emplois à La Réunion, résultat de l’aliénation
9 juin, parRisque d’anéantissement des emplois liés à la production de richesses à La Réunion
Zistoir kréol rényoné : Tizan- Grandyab
10 octobre 2009

Lavé inn foi, dan la vil dé Foi, méssyé lo foi la manz son foi èk in grinn sèl
In pti rézimé pou komansé :
Momon Tizan la trouv in zardin éstraordinèr. El la ansèrv aèl san domann aryin pèrsone. Solman lo zardin té i apartyin in dyab épi sète-la la fé fèr aèl in drol promès : lo bann frui épi do myèl pou èl kont son zanfan kan li va énète... Zanfan lé éné, é lo momon la fé konmsi èl l’avé pa promète aryin. Mé in zour, Grandyab la vni a bou débisk aèl. El la gingn la krintiv épi èl la déside done son zanfan pou an avoir la pé avèk lo monstré. Mé, antansyon, lo pti garson lé malin é li la nyabou éskiv la mor par dé foi : in foi li la shanj an ra, in foi son bann ti-kamarade l’ékol la byin ède ali... Zordi, dann sizyèm morso, ni sava oir si Tizan va gingn shap ankor in kou.
Grandyab la mank son kou par dé foi, mé i pé tir la léson in kou d’manké, sa i pé rann aou pli malin, konm in viktoir tro fasil i pé rann in moun inpridan. Lo bébète la kalkilé, la kalkilé, la kalkilé mèm : i fo li trouv in tik-tak pou trap marmay-la ! Tizan, son koté, i mazine lo dyab lé tro kouyon pou gingn souk ali. Dé foi, la korde i pète koté li lé faye ! Tanka lo momon, èl la fini gingn toute sort kalité santiman k’i trakass aèl. Zour konm nuite, èl i mazine : koman son zanfan la fé pou transform an ra ? Sa in moun pou vréman sa ? Sansa li ossi, li sé in monstré. Epi, lo dyab la pans èl la akoush in ra : sa in onte sa ! El i èm son zanfan, mé la, konm di lo patoi, "tro sé tro !"… èl i vyin pi a bou aksèp in n’afèr konmsa. Lo dyab na ka pran lo zanfan pou li manzé, konmsa lé fini èk sa !
Kriké ! Kraké ! Ia sèr madam Tizan i ariv son kaz an vizit !
In l’apré midi, l’èr solèy la fine kapote in pé l’ote koté. Momon Tizan i antan in moun i kri : « Na poin pèrsone ? Na poin pèrsone ? Na dmoun ? ». Lo madam i sort son kaz épi i avans dan l’alé. Kisa èl i oi, son sèr, èl i anbras kat koté... zot i konpran, na byin lontan son sèr la pankor vni son kaz… dizon, dopi, èl la parti rès dann fon l’ilète.
« A ma sèr, èl i di, vou lé rar konm korn lapin, koman vi lé ? Vou lé byin ? Vote zanfan épi vote mari... ». Dizon, toute balivèrn demoun i di dann in ka konmsa. La sèr i réponn pa tro. Momon Tizan i pans son sèr lé émosyoné, épi lé in pé fatigué par lo voiyaz... sé pou sa i diré èl lé pa byin a l’èz-blèz... La sèr, son koté, èl ossi i rann aèl kont par èl mèm èl lé in pé zéné. I fo dir sa sé in n’afèr normal, kan ou la pa vi in moun dépi lontan. Mé ozis, sé pou sa, sansa pou in n’ot rézon ? La sèr momon Tizan sé vréman son sèr, sansa sé pa son sèr ?
Kriké ! Kraké ! la vérité na in sèl koulèr !
Momon Tizan i poz késtyon, l’ote i réponn pa. El i di inn-dé pti mo zot té abityé di kan zot té marmay... Kan étan marmay ou la viv koté in moun, nana konm in konplisité rant ou épi l’ote. Zot i konpran amoin ? Mé so kou issi, i diré na pi so konplisité-la... La fatig, avèk lo tan la pasé, i ésplik pa toute. Momandoné, momon Tizan i fini par domandé, dann son kèr, si sé son sèr pou vréman, si sé pa son sèr, kissa i lé ? Byinsir, i rosanm byin ! La voi, sé sa ! Figuir sé sa ! Lo zyé, mèm koulèr ! Mé na konm in n’afèr i shass pa. Ala, èl i komans an avoir doutans... L’ote, son koté, i kalkil i sava débisk aèl, sansa i sa débisk ali... alor, èl ou byin li, la pèr i dévoil son plan épi lo kou i mank ankor in foi.
Ankor in foi, bin alor ?... la pa ? Mèm moman, momon Tizan, in lidé i pass dann son tète, èl i di : « Madam ! — olèrk di mon sèr ! —, kossa vi vé ? Vou lé pa mon sèr ! Vou sé in moun étranj ! ».
Ay-ay-ay… alibaye la parti zoué daye, toudinkou la pète in bataye, li la monte anlèr in pyé papaye, li la tonm dann in bak la taye ! Son sèr i transform an grandyab dovan son zyé. Momon Tizan i di : « Kossa vi vé ankor ? ». L’ote i fé pou répons : « La vérité na in sèl koulèr ! Moin la vni pou rode mon kari ! ». In pé pliss lo madam i gingn féblès, mé Grandyab la fine arpran son promyé form, la form lo sèr momon Tizan.
Kriké ! kraké ! Tizan i sorte lékol... li tonm dann pyèz !
Tizan i sorte l’ékol, i sif konm in mèrl. I diré li la fine obli la pridans… li rante an boi karante dan la kaz. Son momon lé la, avèk in madam. Lo momon i di ali anbras son matante li la zamé vi. An konfyans, li sava dann bra son matante, mé sète-la, toudinkou, i transform an Grandyab, épi i souk ali. Li trap in gran kaj… konm k’i diré in kaj zoizo… épi i fèrm lo marmay anndan. Parti sé parti, dann ropèr lo Dyab. Momon Tizan i trouv pa in parol pou di.
Koton mayi i koul ! Rosh i flote !
Sizyèm morso la fini. Tizan lé byin moungué. Na oir la suite la proshène foi, sétyèm morso i nonm "Lé gra, lé fine gra, la pankor gra !".
In zistoir gramoun lontan la rakonté, é G. Gauvin la armassé.
Risque d’anéantissement des emplois liés à la production de richesses à La Réunion
Mézami mi rapèl lo tan nou téi koné fé gran-gran lopérassion : kissoi bann miltiplikassion plizyèr shif, kissoi bann divizion, kissoi mèm lo (…)
L’ouverture aux services de l’Accord de partenariat économique (APE) entre l’Union européenne, les Comores, Madagascar, Maurice et les Seychelles (…)
In kozman pou la rout
Communiqué officiel du 40e Conseil des ministres de la COI
Qui a dit que le peuple réunionnais était condamné à subir les schémas descendants de la mondialisation marchande et à n’être que le spectateur (…)
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture