Mézami dan la somenn nou la gingn lokazyon anparl in pé ansanm bann prozé noute parti sansa son bann roprézantan la fé é mi oi shak foi sé kékshoz i sava dann sanss lintéré noute péi, mèm lintéré demoune La Rényon san mète de koté lintéré bann moune atèr. Sé konmsa ke pou mwin lo plan shof-o solèr sa i sava vréman dann sanss lintéré La Rényon épi lo pèp rényoné. Fitintan, kan la vote la loi 19 mars 1946 Léon de Lépervanche la apèl sa in bon projé kominiss.
Déza mi pé dir lo projé pou toute demoune an avoir in mini (...)
Lakey lo sit > Chroniques > Oté
Oté
-
Solèye t’a noute toute, solèye pou noute toute (3)
29 mars, sanm Justin -
« Sak i manz lanmsime i bate pa tanbour ! »
29 mars, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami dann tan demoune téi manz mayi téi zète pa arien : kissoi lo mayi soso, kissoi lo mayi-dri, kissoi ankor lo son épi la zèl. Lanmsime-la téi manz kan l’avé pi arien. Mi rapèl mon papa la di amwin kan téi ariv lo tan pou manz lanmsime son momon téi dépoz ali shé son tonton pars banna té in pé mwin pov ké zot.
Mi di sa pars fitintan sak té mizèr téi afish pa zot tro dovan lo moune — in késtyonn pidèr, inn (...) -
Frans-Rénion ou Afrik di sid-Rénion, quel lé pli pré ?
28 mars, sanm JustinMardi swar moin la parti in conférans té donné par in délégasion y sort l’Afrik di Sid. An parmi lavé lanbasadris Carmen Smidt et in manb komité sentral parti kominis sidafrikin, Molly Dhlamini.
Té vréman gadiamb ékout à zot kozé é réponn kestion lo piblik.
Lo pli intérésan po moin té kan, madam Dhlamini la rapel à nou tout sak parti kominis rénioné la fé pou ède soubat l’apartheid. Elle la raplé toute komba lé dé pèp la améné ansanm. An se tan la, la Frans té y soutien Lo rézime rasis é kolonialis ke té instalé (...) -
« Li ménaj la shèv, li ménaj lo shou, mèm lo pti léskargo lé dsi la tète lo shou »
28 mars, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz avèk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami trouv in moune i ménaz lé z’ote, sa é in bon afèr. Pou kossa ? Pars kan wi ménaz lé z’ote, wi tash moiyin k’inn i abiz pa dsi l’ote é a oute fasson wi sèye été zist épi ké lé z’inn é lé z’ote lé zist rante zot.
Mé la vi i trouv pa son konte ladan, la vi i rode léfikassité, é afors ménaz l’inn, ménaz l’ote ébin lé shoz i aranj pa pars néna in moman i fo pran in déssizyon é si wi pran pa, ou lé touzour an sispanssion. (...) -
Solèye t’a noute toute, Solèye pou noute toute (2) Dézyèm morso
27 mars, sanm JustinDann promyé morso mwin la ésplike an-gro sak mwin la konpri dann léstaz La plaine des Cafres kan la anparl shof-o solèr é koman lo plan-la la réissi kaziman san pour san par la volonté bann kamarade noute parti pou diminyé la mizèr é done lo mèm konfor pou sak néna larzan konm pou sak na poin larzan. Sa sé in gran lesson noute bann zansien parti kominiss la done anou dann lo passé.
Astèr ni koné la téknik lénèrji solèr la fine shanj in bonpé é ni antrovoi, dovan nou, a noute porté, la kapassité pou bann (...) -
« La zénèss lé konm kari poisson, lé bon mé i gate vite ! »
27 mars, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, mi panss, konm mwin, zot i koné kozman-la é sak li vé dir. Li vé dir la zénèss lé bien gayar mé i pass vite, é passé in sèrtin tan la pèrsone lé pi rokonéssab par sa boté.
Mwin ossi mi di sa, mé mi rokoné lé pi vré san pour san koméla, pars la zénèss lé pa étèrnèl — sa lé vré — mé koméla èl i konsèrv lontan pou in bonpé d’moune sof si lé malade.
Mi invite azot rofléshir la dsi é si zot i gingn garde zot zénèss (...) -
Solèye t’a nout toute, Solèye pou nout toute
26 mars, sanm JustinMézami kan nou lété an staz la Plaine des cafres somenn passé, néna inn rantre nou la di : « Pou goumante lo nivo d’vi inn famiye néna de solission : inn i fo la famiye i gingn pliss larzan é sa lé pa possib toultan sansa i fo la famiye i dépanss moinss, si i gingn i fo fé loe dë an mèm tan… »
Biensir nou té pa apré anparl lo boukliyé kalité-pri é nou té apré anparl lénèrji - si zot i vé nou téi parl lo kouran. Pars lé inkroiyab koman kouran lé plizanpli shèr… mé avan ariv la nou la anparl shof-lo solèr. Si zot (...) -
« Si zot i vé ni avanss, arète fé l’antrak ! »
26 mars, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami kan néna in n’afèr pou fèr préssé mèm, néna touzour in pé pou tourné-viré, fé pass lo tan avèk zafèr initil é néna in pé lé préssé pou rantre an akssion i panss lé pa bon pèrde lo tan. Si tèlman k’zot i akiz zot prop kamarade apré fé l’antrak.
L’antrak sé kan wi sava sinéma é k’lo fime i arète dann milyé. An atandan li rodémar, l’akssion i arète é in pé i panss sa sé in pèrte d’tan pars zot lé préssé oir la fin, lo (...) -
Plantèr dori astèr, ala kékshoz mi yèm in ta !
25 mars, sanm JustinMézami kissa i yèm pa komanss la zoiné par in bon nouvèl ? Pa mwin pars mi ador sa. In bon nouvèl sa i klèr oute shomin, sa i di aou konmsa, wala in bon nouvèl pou ou. Wala in nouvèl i pé arienk mète oute kèr dan la joi. Ala pou kossa mi di azot in bon nouvèl pou komanss somenn issi. In bon nouvèl pou noute péi.
Kossa l’arivé ?
Sinploman néna in plantèr la nyabou ramass son ri é plantèr-la sé Daniel Waro, lo gran Danièl, lo fonnkézèr, lo shantèr, lo maloyèr, lo kontèr, lo rényoné, lo danssèr dann bal (...) -
« Sèrr lo frin dan la déssante ! »
25 mars, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami souvan dé foi kan Dë pèrssone i koz, i pé an avoir in konfizyon. Zot i koné, dann sarète lontan lo frin téi apèl l’aryaz é laryaz-la si wi tourn ali dann sanss k’i fo, wi pé ralanti lo sarète. Astèr si ou la tronpé, i pé éspass ninporte koué, mèm kapote lo sharète na dé foi.
Sé konmsa k ‘in zour papa Tikok i di ali sèr lo frin dan la déssante. Mé oila Tikok i konfonn séré avèk kashyété é li rash laryaz é li (...) -
Ankor é touzour l’aliénassion kolonyal osinonsa néo-kolonyal
23 mars, sanm JustinMézami, dopi inn-dé zour mi antann dann télé inn-dé konssidérassion dsi la lang bann franssé konm lang lansègnman laba dann Madégaskar é pou mwin sé konm in rotour dann tan lontan pa si tèlman pou la pratik mé pou la téori osinonsa si zot i préfèr la propagane départmantalist issi La Rényon.
Kossa banna téi di fitintan issi shé nou ? Téi di lo sèl lang lansègnman possib issi shé nou sé lo franssé é pou lo franssé bien réissir dann son lansègnman téi falé bann momon téi prépar zot zanfan pou bien aprann lo (...) -
La Frans y bril é son présidan i rogar Likrèn
22 mars, sanm JustinMardi té in zour espésial en Frans, fonksionèr ek zinfirmié té en grèv. Dan lo mème tan l’indistri otomobile èk BTP y kri zot na problèm kon zamé. Inn èk la konkirans la Sin, lot èk matériel tro sèr é rar.
Ajoute èk sa, dopi débi dané bann lasosiasion alimentèr y i di zot la doub zot don de koli.
Lékol, lé pa mié, rézilta bann zanfan fransé lé pa bon mème à sak ané… Pa bezoin mi esplik plis ké sa, zot y wa zot mèm, la Frans lé dann gran difikilté. Mé krwa aou ke sa y inkièt son présidan ? Sanm po moin li lé pa la (...) -
« Bate la mèr pou trape lékime »
22 mars, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami kozman mwin la marke an-o la sé in drol kozman. Pou kossa ? Pars kan bann péshèr i bate la mèr — i di ossi bate de lo — sé pou trape poisson. Koman sa i éspass ? I fo ou néna in tramaye épi in bonpé batèr avèk shakinn in baton pou fé kour poisson dann tramaye épi pou trape azot.
Donk pou trape poisson é sa sé in téknik pou trape poisson, pa pou trape lékime pars kossa i fé avèk sa ? Zéro kalbass la fimé (...) -
L’èr pou plante deri l’arivé pou nou ossi rényoné
21 mars, sanm JustinMézami, koméla i komanss oir dann télé épi dann zoinal d’issi d’laba in l’informassion dsu la kiltir dori é la fasson li progrèss issi-mèm épi dann la réjyon — Madégaskar an partikilyé. Noute voizine lé pankor dann lotosifizanss mé son prodikssion la kant mèm bien rogoumanté — sirtou linportassion do ri la diminyé.
Néna in n’afèr i fo ni tienbo konte sé la démografi : fitintan bann prodiktèr Madagascar lété i ésporte deri mé antansyon, lo tan mi anparl azot la lo péi, gran konm li lé, l’avé par-la sink million (...) -
« In chate sé in chate é mi oi pa akoz batiz ali lapin ! »
21 mars, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété koz èkmwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézamimi yèm bien bann mo pars la plipar d’tan bann mo néna in sanss préssi é in mo i dézign in kékshoz é oila pou kossa kan zot i koz mi konpran azot é kan mi koz mi panss zot i konpran amwin.
Donk sak mi romarke sé ké da la plipar bann lang la plipar bann péi la batiz bann zafèr konmsa demoune i koz la lang i koné kossa zot l’aopré dir. Mé si mi kroi Alain Peters lo kréol i koz souvan défoi an parabol pars li lé (...) -
In tantativ rokolonizassion an plin dann vintéinyèm syèk ? La franss avèk son volonté réform-siprime le loktroi d’mèr
20 mars, sanm JustinMézami si mi domann azot si in tantativ rokolonizassion par in péi okssidantal koméla, zordi, a noute épok lé possib — sirésèrtin zot va réponn amwin non. Pars d’apré sak i di bann péi okssidantal, la plipar, la fine dékolonizé donk natirèlman zot néna tandanss pou kontinyé dékolonizé é sirtou pa rokolonizé.
Arzoute èk sa dopi bann zané soissante ni apèrssoi in bonpé péi la gingn zot lindépandanss, zot néna zot drapo, zot néna zot konstitission épi i roganiz zélékssyon pou dir kissa lé prézidan, kissa lé dépité, (...) -
« Zordi mwin lé rante dë kèr ! »
20 mars, sanm JustinMédam, zé méssyé, la osssyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo moir k’i oi lo masson.
Mézami néna in n’ote patoi i di in pé lo mèm zafèr sé « rante lé dé mon kèr i balanss » mé pou sak mwin la marke an-o la, mi panss bonpé d’moune lé souvan dé foi dann l’éta-la : kontan konm pa, trist mé pa konplèteman, zoiyé dsi lo kou, an réflékssio pli tar.
An fète néna d’moune-é mi panss i fo mi mète amwin dann ta-lé konm ki diré insatisfé, pa vréman malkontan, pa vréman kontan, mé sa sé la vi, lédikassion, épi la (...) -
La Koloni la fini… dessi papié
19 marsZordi nou fèt laniversèr l’adopsion la loi 19 mars 1946. Sa in loi lé importan pou nou La Rénion, pa solman, pou la Guyane, La Martinique et Guadeloupe osi. Son 3 lartik y mèt lé kat koloni égal ek la Frans dessi lo plan jiridik. I di tout loi lé voté en Frans, y aplik dann 4 teritwar là. Avan sa, nou té in koloni fransé, navé poin mêm loi Isi ek la ba.
La vi dann in koloni té difisil, sirtou pou lo travaiyèr. Té lo tan la dominasion. Lékol lé pou in sèl katégori, té pa possib évolié. I travay pou manzé (...) -
« Mwin lé pi garson mon papa don ! »
19 mars, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami souvan dé foi déssèrtin — mèm in bonpé — lé fyèr zot papa sirtou bann garson mi panss pars bann fiye i pansh sirtou koté momon. Sa lé normal pars avèk lo tan wi apèrssoi oute papa l’avé dé kalité ké ou téi oi pa toultan li lété vivan épi ou téi pé kotoiye ali.
Pou kossa atann la mor pou fé in romarke ? Pars dann toute pèrsonne néna kalité pi néna défo é malorozman lo défo i parazite in pé lo bann kalité. Mwin mi fé (...) -
La vyolanss i apèl la vyolanss, é lo gouvèrnman résponssab lé pa la èk sa !
18 mars, sanm JustinMézami talèrla mwin la pass koté in parking é mwin la vi plizyèr loto brilé. Pou kossa zot té brilé ? Biensir pèrsone i koné pa. Possib sé in késtyonn vanzanss ; possib sa sé in n’afèr l’ariv par akssidan. Possib lé sinploman volontèr é néna d’moune la rode défoulé. Mi koné pa ! Mi panss la poliss i koné pa non pli !
Mwin la romarke tazantan dé zafèr konmsa i ariv é la pa bézoin rode in rézon rassyonèl pars mi kroi lé pa possib trouvé. Amwinss ké lo sèl lidé rassyonèl ni pé trouvé sé ké demoune néna si tèlman (...)
Chroniques
- Images de notre Histoire
- Oté
- L’invité(e)
- Libres propos
- Chronique de Raymond Mollard
- Point de vue
- Alon filozofé
- Di sak na pou di
- Actu de la semaine
- Bayalina
- C’en est trope
- Café Péi
- Chronique de Jean-Paul Ciret
- Conte de Noël
- Handicapable !
- in kozman pou la rout
- L’instant éducation
- La lang na poin lo zo
- La Réunion : des séquelles de l’époque coloniale ?
- Le coin de ...
- Le Mot de l’ADIL
- Le mot du CAUE
- Nou lé kapab
- Photo du jour
- Réunionnais D’ailleurs
- Sport et inégalités
- Tribune libre