Journal fondé le 5 mai 1944
par le Dr Raymond Vergès

Cliquez et soutenez la candidature des Chagossiens au Prix Nobel de la Paix

Lakey lo sit > Chroniques > Oté

Si nou té i parl in pé Anchaing, in zésklav parti maron

samdi 27 avril 2024, sanm Justin


Mézami, zordi mi yèmré ni koz in pé dsi Anchaing. Zot i koné in gran maron la done son nom in piton par-la dann Sirk Salazie — in piton avèk in bone vu dsi la Rivère du Mat. Par la mèm bann shassèr d’noir maron i ariv kan zot i monte par lo li la rivyèr pou alé tyé bann maron é toush in prime.


Mi doi dir azoté tan lékol primèr mwin la antann parl listoir — la lézann — Anchaing pars dann tan-la nou l’avé la shanss, an parmi noute zéfé, l’avé in liv istoir épi zéografi é dann liv-la téi parl listoir bann maron. Sa téi romonte dann bann zané ziss avan 1950.

Pou kossa mi invite azot diskite avèk mwin lo ka lo gran maron Anchaing ? Mi pouré dir azot rogarde dsi zot téléfone é zot va aprann dé shoz dsi gran bononm-la. Mé si mi pe done azot lanvi alé fouye dsi zot téléfone, pou aprann dé shoz dsi listoir noute péi, dann tan lésklavaz sré bien kant mèm.

Lé possib zot i di avèk mwin : ni parl listoir sansa la lézann ? Dan lo ka Anchaing ni vé anparl listoir. lé vré néna bonpé lézann i sirlki dsi bononm-la, mé néna kant mèm in pèrsonaz istorik é sa sé in n’afèr i fo pa ni obliye. Mwin la vi dann in vidéo in moune téi di Anchaing té in roi konm l’avé in bonpé roi dann lo roiyome intèryèr malgash.

Anchaing d’apré sak mwin la lir sé in malgash l’ariv dann noute péi l’ané 1663. Dë franssé épi diss malgas la débarke Sin-Pol épi promyé zafèr, in bataye la pété é lo sète malgash épi troi malgashine la sové, la lèss lo dë blan, an plan dsi la plaz Sin-Pol-si tèlman zot la pran lo bato épi zot rotourn Madégaskar.

An parmi lo bann fuiyar in pé la pa parti tro loin si tèlman La bann Étienne Regnault rotrouv azot dézan apré, mé Anchaing la parti loin li vi k’la rotrouv son trass Salazie, dsi in piton, dann li la rivière di Ma. Sé la ké li la sirvèye bann shassèr bann maron é sé lé k’in shassèr d’maron téi apèl Brognard la fini par tyé ali. Avansa li la gingn lo tan pou fèr in ménaz avèk Héva, èl ossi marone dann tan-la.

Mézami ni arèst tèr-la pars mwin la pa in istorien. Mi fé solman mon devoir d’rényoné pou konète in pé listoir nout péi : konète ouss ni sorte pou savoir oussa ni sava.

A bon antandèr, salu !

Justin

NB Mézami dsi linternet néna bonpé zafèr pou konète éi fo ké zot i koné galman.


Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

signaler contenu


Facebook Twitter Linkedin Google plus