Journal fondé le 5 mai 1944
par le Dr Raymond Vergès

Cliquez et soutenez la candidature des Chagossiens au Prix Nobel de la Paix

Lakey lo sit > Chroniques > Oté

Atanssion mé zami, nou lé mal baré konm i di !

lindi 22 avril 2024, sanm Justin


Mézami, néna inn-dé zour, dann noute zoinal Témoignages mwin la ékrir opliss i ariv anou zinkonvényan dsi noute fournitir intèryèr dsi noute manzé opliss sa i amontr anou nou la bézoin noute lotosifizanss alimantèr pars sa lé possib é sa lé dann noute lintéré.


Dèrnyé foi nou la anparl zoignon épi nou la vi kan in gran péi konm l’Inde kan li bloke lésportassion sé nou k’lé bien annuiyé. Néna dé-troi moi té in n’afèr d’tomate é dopi kéktan sé lo ri k’l é movèz kalité — la plipar d’tan li kui an sosoi, an koltar é mi yèm pa sa… Si ni rogarde do pré lo problèm tomate, lo problèm zoignon épi lo problème dori, ni apèrssoi nou lé mal baré.

Pou kossa ? Pars bann gran péi koméla zot i oi zot popilassion goumanté, mé lo nivo d’vi le moune lo monté galman é banna la bézoin manzé zot ossi. In légzanpe i vien amwin sé Madagascar : banna i sorte rann azot konte noré 60 million d’moune Madagascar l’ané 2050 (olèrk lo sinkante million prévi) é mèm pliss san vin million d’moune l’ané 2100 (olèrk in prévizion téi porte dsi 100milion d’moune.

Alor kossa i fo ni fé ? Mwin la antann Moutama, in plantèr dann la CGPER apré di i fo mète lo problèm dsi la tab si ni vé manz a noute fain é si ni vé pa lo pli pti kours i suif noute larzan. Astèr alon arète konte dsi noute bann voizin konm dsi La Franss pars i fo pa konte dsi baton tonton pou travèss la rivyèr — in pé i di i fo pa konte dsi bato tonton. Sof mé antouléka, i fo ni konte dsi noute prop fors konm Mao-Tse-dong téi di.

Mézami ni koné koman banna la bate anou atèr avèk linportassion é mi di i fo pouss in kri d’alarm pou La Franss ède anou, pou l’Érope éde anou — konm Kamarade Ary té apré di zordi —, pou nou mèm ède anou pou sirmonte noute bann problèm : ni pé, i fo ni fé, antouléka i fo ni prépar anou pou franshi lo pa la souvrèneté lalimantèr.

A bon antandèr, salu !

Justin


Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

signaler contenu


Facebook Twitter Linkedin Google plus