Mézami asoir-la mwin la lir in nouvèl dsi la kantine dann la komine Sin-Dni, lo rotour d’lo pain. Kossa l’arivé, I paré la komine Sin-Dni i sorte trouv in akor avèk inn-dé boulanjri artizanal tèl manyèr do pain i fé son rotour dann la kantine, in pain bon kalité épi an kantité konm k’i fo pou lo dissète-mil marmaye i manj la kantine.
Mézami mi domann amwin si sa sé in bon nouvèl pou vréman. Pou koué mi di sa ?
Pars zot i koné bien ni plante pa lo blé épi i fodré ni produi si tan tèlman ké zordi pou domin mi (...)
Lakey lo sit > Chroniques > Oté
Oté
-
Sin-Dni, bone nouvèl : lo pain i rotrouv shomin la kantine !
18 mé, sanm Justin -
« Bon travayèr, bon zoutiy ! Mové travayèr, mové zoutiy ! »
18 mé, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, mwin lé sirésèrtin zot i koné kozman-la é kossa sa i vé dir. Lé sinp finalman : lo bon travayèr i konte dsi son bon zoutiye pou fé in travaye bon kalité pars li ossi si li néna mové zoutiye lé sirésèrtin li sa pa fèr in bon travaye ; lo mové travayèr i di sé la fote son zoutiye si li la fé in mové travaye é li romète pa li an kèstyon.
Finalman mi domann amwin si lé pa itil rofléshir la dsi pars si mi ékoute (...) -
I gingn fé sa issi, poitan i fé pa ! Na poin d’kozman i déprime amwin konmsa
17 mé, sanm JustinMézami, dopi dé zané é dé zané, ni pass noute tan issi La Rényon rode lé shoz k’i pé fèr mé k’i fé pa é kan nou la fine trouv in bonpé zafèr i rante dann so katégori ni konstate mèm si i pé fèr, ni fé pa.
L’èr-la in bonpé d’moune i rode pou kossa i fé pa é biensir i trouv bon zarguiman pou dir issi i pé mpa fè zafèr konmsa. In légzanpe i vien dann mon tète sé dori. Dopi dé zané é dé zané nou lé in bonpé apré dir dori i pouss La Rényon é lé possib planté - lé possib an avoir in prodikssion pou amène anou dann shomin (...) -
« Avan l’èr lé pa l’èr, apré l’èr lé pi l’èr ! »
17 mé, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, zot i koné dann noute sossyété rényonèz bann kozman i né, i rèst vivan osinonsa i disparète. Sé konmsa ké dann mon vi déza long mwin la konète in bonpé kozman é an parmi sète mi sorte ékri an o la.
Mi panss sé pou rapèl le moune kan la fiks in èr, i fo réspékté. Difissil dann in péi lantèrman sé katrèr pou sinkèr é bann rényon piblik i komanss souvan défoi avèk rotar. Mé sa i anpèsh pa nou d’ète a l’èr, antouka (...) -
Kozman pou sak i oi pa pli loin k’son boute né !
16 mé, sanm JustinMézami zot i rapèl kan Paul Vergès lété prézidan La Réjyon nou la pass in pèryode, bonpé rante nou téi kroi ni sava trape lotonomi énèrzétik. Pou kossa nou téi kroi sa ? pars dann tan-la nou la miz dsi in miks énèrzétik — in miks avèk lo van, avèk solèye, la mèr épi lénèrzi hydro-éléktrik, volkan galman. Avèk so miks-la nou téi panss nou l’avé do koi produi par nou mèm léstréssité nou la bézoin konm konsomatèr san obliye sak i fo pou nou trap dévlopman noute péi.
Sirésèrtin lo o lyé néokolonyal déssèrtin téi oi sa (...) -
« Béf i trap par l’trou d’né, demoune i trap par la lang ! »
16 mé, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz avèk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Tan lontan bèf téi ral sharète é bonpé té i yèm zoué avèk zot bèf. Bèf ossi i yème zoué mé momandoné i diré li pran lé shoz o sèryé é li marsh dsi son mète. Sé konmsa k’in zour mon papa la trouv ali koinssé rante Rouget son jenn toro épi in pyé d’zake. Li la santi la fin mé li la gingn kouraz bour son min dann né bèf é kapote la tète - bèf la flanshé - é wala koman papa la gingn shapé.
Pou lo rèst mon kozman, ni koné konm (...) -
C quoi so karoussel miniss-la ? I vien oir si poul i kakaye é i ponn pa La Rényon !
15 mé, sanm JustinMézami mi pé dir azot in n’afèr : sir é sèrtin si in défilé d’miniss téi gingn amene lo dévlopman dann in péi, aforstan, nou n’arté dévlopé é toute noute bann voiyan o rouz narté fine trape lo vèr, assireman.
Toute kalité miniss la fine pass La Rényon dopi Macron la vni Prézidan. Antanssion, mi di pa zot vien pa, vien azot si zot i vé mé pou kékshoz sèryé, pa pou bate tanbour solman. Konm i di pa pou zot zéfé d’anonss solman. Sa sé dé shoz ni koné, nou lé abityé avèk sa… mi yèmré, konm toute rényoné, zot i (...) -
« Sak i yème pa pistash bouyi, la zamé konète landomin kou d’van »
15 mé, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami mi rapèl la nui té long é nou téi dor sou la tab. Inn fasson konm in n’ote pou ète protézé mé mi rapèl pi koman nou l’ariv sou la tab-la. Sirman papa momon la porte anou la, amwins ké sé noute gran pars lé sir li la du édé.
Momandoné fénoir la dissipe in pé, lo van la fébli, la plui sa té i tonb touzour. Kan toudinkou konm par mirak in kastrol pistash bouyi la mète a sirkilé, dsou la tab. Toute bann pti min té (...) -
La késtyonn lang, problèm de fon sa pou nou dann noute péi !
14 mé, sanm JustinMézami si zot i suiv in pé laktyalité, mèm si zot i suiv solman zoinal parlé dann radio osinonsa dann télé, mwin lé sirésèrtin néna in roportaz la pa éshape azot.
Oussa sa i éspass ? Lé lyane Sin-Jo-si mi tronp pa-é sak k’i éspass sé ké bann zamontrèr épi zot yérarshi la désside ansèrv kate lang dann zot amontraz. Néna lo franssé, néna langlé, néna léspagnol épi lo kréol rényoné.
Pé sfèr in pé i panss avèk kate lang, bann marmaye va mayé. Pé sfèr in pé i panss bann marmaye i konprandra pi oussa zot i lé, é kossa zot (...) -
Pou nou trouv la solission noute problèm dé mal-dévlopman
13 mé, sanm JustinMézami, la kanpagn pou zélékssion éropéène la fine komanssé. Mi diré pa konm bann zoinalist, la kanpagn i bate son plin… shak foi in kandida i sorte déor épi i vien fé son kate pti tour issi La Rényon. Sak ni pé éspéré sé ké dann lo moi k’i rèst, i fé vréman in kanpagn pou shakinn dir anou sak zot i désside fé issi pou La Rényon.
Pé sfèr zot i trouv in pé drole sak mi sorte ékri. Pé sfèr pou zot in kanpagn pou zélékssion éropéène i doi porte dsi in program pou l’Érop. Mé mi panss pa, pars pou nou rényoné, in (...) -
« Guète avèk lo zyé, fini avèk lo kèr ! »
13 mé, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson ?
Mézami, konbien foi sa i pé arivé k’in n’afèr i ral in moune. Pou komanssé li yèm rogardé épizapré sé konm in léman k’i atir ali. La pa solman in kou d’kèr konm i di, kékshoz li ariv pi s’an passé.
Noute toute la fine konète in santiman konmsa, mèm défoi plizyèr foi, é mèm pou fé noute malèr ni lanss anou dann bin, san kalkilé, san rézon pou insi dir an éspèran k’sé lo méyèr zafèr ni pé fèr.
Alé ! Mi kite azot (...) -
Lindamnizassion ! Pa sète bann viktime mé sète bann bouro ! Pa sète bann zésklav mé sète bann zésklavaziss
11 mé, sanm JustinMézami, yèr lété lo dis Mé in date anivèrsèr la loi Taubira, in loi i rokoné lésklavaz avèk la trète konm krime konte l’imanité. Domaz issi la Rényon pou bann marmaye lékol sa lété in zour d’pti vakanss é mwin lé sirésèrtin l’anivèrsèr loi-la lété pa sélébré konm k’i fo é té pa lokazyon in bon losson listoir pou noute zénèss par rapor sak noute zansète la konète.
Déza ké souvan dé foi, demoune néna labitide banaliz bann date konmsa - fèr an sorte demoune i di, lo passé sé lo passé é ni sava pa pass san t’an pou anparl (...) -
« In bann pti fourmi lé kapab ral in gro kankréla »
11 mé, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, mi panss zot la fine oir fourmi ral kankréla. Fourmi lé pti é kankréla lé gro mé kan bann fourmi i réini zot fors ébin zot lé kapab ral lo gro zinsèk.
Mé si ni lèss par koté lo zistoir d’fourmi é lo kozmann kankréla, kossa kozman-la i vé dir ? Mi panss sa i vé dir sinpleman si ou lé solidèr ou lé kapab fèr dé shoz é sa lé vré biensir pou nou an sossyété.
Alé ! mi kite azot rofléshi la dsi é ni rotrouv pli (...) -
Fèr in shoi idéolojik ! Néna d’ote kalité d’shoi ? Vi d’issi i rossanb pa !
10 mé, sanm JustinMézami tazantan mi lir bann komantèr déssèrtin kriyèr d’nuite i mète dsou bann zartik é shak foi k’in déssidèr osinonsa in ède-déssidèr i fé in propozission mi antan parl in shoi idéolojik. Sé konmsa ké pou lo tram-train Paul Vergès l’avé fé, lété soidizan, in shoi idéolojik. In train pou La Rényon wala pou vréman in shoi idéolojik !!!!
Kan déssèrtin téi di sa, zot téi vé dir néna d’ote kalité déssizyon lé possib prann an métan lidéoloji d’koté : donk wala k’i pran bann déssizyon sinploman téknik, osinonsa ékonomik é (...) -
« Malèr i ariv a shoval, i ropar a pyé ! »
10 mé, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, zordi mwin la anvi anparl azot kozman-la si tèlman mwin lé sirésèrtin zot i koné sa. Ni koné demoune, la plipar d’tan lé pa optimiss, an kontrèr zot i oi la vi an noir la plipar d’tan : in pti linkonvényan é oila k’zot lé parti pou souplégné mé lé vré lo malèr konm la maladi sa i ariv san bate dsi la porte é lé rar in bon ouvèl nouvel i ariv konmsa.
Parèye pou la maladi, li ariv an vitèss, mé pou larg aou li (...) -
Kan lo saj i amontr la lune, linbéssil i rogarde lo doi
7 mé, sanm JustinMézami, yèr soir, mwin t’apré diskite avèk plizyèr kamarade dann in rankonte rante zami politikman de gosh. La tète de turk asoir-la lété in kapitakist rényoné la invèsti dann biznèss. Si mi kroi azot toute té kritikab, toute lété bon pou zété dann bononm-la é konm kritike zot téi sava pran sak in léditoryalist pouri i di souvan dé foi dann son ribrik zoinal samdi.
In néstan avan lo mèm group té apré parl Air Austral é lo tro d’sakrifiss bann kapitalist ni pé batiz konprador téi domann bann travayèr l’antropriz (...) -
« Bèf i travaye, shoval i manj ! »
7 mé, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami zot i koné de toutan issi La Rényon téi konsidèr bèf konm sak i fé travaye pli dir é shoval konm in zanimo pou fé plézir lo mètre si tèlman ké shoval téi manj an promyé é bèf téi manj apré é pa forsséman sak néna d’méyèr.
Astèr, biensir, nou l’apré koz bèf avèk shoval, mé sé la sossyété ké ni viz : in sossyété lo travayèr avèk son gro min kalèz sé lo dèrnyé pou bénéfissyé son travaye é ankor lo réstan d’son (...) -
Témoignages, shapo ba pou toute bon konba kominist épi Rényoné améné !
6 mé, sanm JustinMézami, M’a dir azot in n’afèr : pou mwin nou néna la shanss avoir in patrimoine konmsa, konm noute zoinal Témoignages, la akonpagn anou dopi toute so tan-la — katrovin z’an la pa katrovin zour ! — dann in gran transformassion noute péi… Biensir nou nora vouli, nou nora émé, souété noute péi i transform ankor pli vite, ankor pliss a-fon é dann in méyèr sanss : pliss l’égalité, pliss la rényonité, pliss lo dévlopman é dann la défanss noute l’anvironeman. Ni rèv d’in péi i aboli la mizèr mé zot i koné nou lé ankor (...)
-
« Si té kari poisson, té fine gaté ! »
6 mé, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, mwin lé sir dann zot fon d’kèr, zot i koné kozman-la sof pétète si zot lé fine obliyé pars konm toute kozman li la konu, konm i di, son tan d’gloir épizapré son tan d’loubli. Mé la pa pars li komanss daté k’i fo obliye ali pars li néna in sanss dann noute sossyété.
In zour mi rapèl mwin l’ariv an parmi épi mwin la assir san di bonzour. Kan mwin la vi manyèr demoune téi rogarde amwin, mwin la lèv konm in robo (...) -
… San konté bann sizé d’mékontantman !
4 mé, sanm JustinMézami mwin la touzour èm listoir é mi rapèl dann listoir bann zoinal mon liv istoir téi anparl la lanterne Rochefort, in zoinal dsi la fin disnévyèm syèk kontestatère épi ironik é sé li mèm téi afish in zour : « La franss i konte vin milyon d’sizé san konté bann sizé d’mékontantman. »
Astèr la franss néna bonpé pliss ké vin million d’sizé, mé mwin lé sirésèrtin bann sizé d’mékontantman la bien goumanté dopi so tan-la é si ni parl la franss l’outre-mèr, mon tète a koupé, mwin lé sir lo bann sizé d’mékontantman lé (...)
Chroniques
- Images de notre Histoire
- Oté
- L’invité(e)
- Libres propos
- Chronique de Raymond Mollard
- Point de vue
- Alon filozofé
- Di sak na pou di
- Actu de la semaine
- Bayalina
- C’en est trope
- Café Péi
- Chronique de Jean-Paul Ciret
- Conte de Noël
- Handicapable !
- in kozman pou la rout
- L’instant éducation
- La lang na poin lo zo
- La Réunion : des séquelles de l’époque coloniale ?
- Le coin de ...
- Le Mot de l’ADIL
- Le mot du CAUE
- Nou lé kapab
- Photo du jour
- Réunionnais D’ailleurs
- Sport et inégalités
- Tribune libre