Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
24 out 2011, sanm

Matante Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté,
Mi majine, konm moin ou la antann tousa fraka paran bann zanfan la fé dépi la rantré. Moin lé sir, zot, bann rouj de fon, zot lé dakor avèk sa. In pé l’asiz dann shomin, in pé l’amar baro avèk in shène épi la tak la port avèk kadna, in pé la grévé. Ziska in pé la armène zot zanfan zot kaz an atandan k’i rouv in klass anplis pou diminyé lo nonm zélèv. Avèk sa, la bate tanbour dann radyo pèrkal !
Akoz tousa dézord ? Akoz toute so ralé-pousé ? Akoz lé égzizan konmsa, alé oir bann zanfan La Rényon nana la shans alé lékol ? Dan mon tan, lété pa konm sa. Mi rapèl, dann tan la guèr, nou la ékrir dési fèy fig avèk in zépine tranpé dann ji rakète rouz. Mi rapèl osi, la métrèss l’avé inn-dé vyé liv té i pass min-an-min pou fé la léktir. Arzout èk sa la kalité d’manjé té i done la kantine : de ri, lo grin, kari konsèrv. Pa plis ! Pou lo frui, débrouy aou : alé manz kane, rode gouyave, manz mang avèk piman.
An plis ké sa, in kabiné, i vo myé ni anparl pa ! Sa la pa anpèsh aprann sak té i vé aprann. Sak té i doi rès bourik la rès bourik ; tok ! Pran sa pou toi !
Justin la fé pou répons :
Mon vyé matante ki koz touzour la boush rouvèr...
Mi oi, zordi, an parlan par réspé, ou lé ziska dan la modèrnité. Mé matante, out tan té out tan. Si ou la aprann lir, ékrir épi konté, sé tan myé pou ou. Tan myé pou out famiy é pou out vyé métrèss lékol d’an avoir gingn fé in n’afèr konmsa dan nout mizèr lontan. Mi éspèr ou i vé pa ni artourn konm dann tan la ? Pars, moin personnel, mi souète bann zanfan nana bon kondisyon pou aprann. Mi souète osi, lékol, sa in bon tan zot nora souvnir tout zot vi é in bon souvnir. Souvnir dann tan marmay, souvnir dann tan pti jène jan avèk la vi an sosyété an plis. In bann souvnir i sava rès dan nout tète lo réstan nout vi.
Sak mi roprosh, sé ké lékol la pa ankor, konm i di, "lékol la réisite" pou in bon pé marmay. La pa bézoin mi rapèl aou konbien zanfan i sort lékol san diplome, konbien i sort ilétré... Biensir, lékol la pa tousèl lo résponsab, pars li pé pa guéri tout bann tablatir la sosyété, mé lé domaz, avèk tousa moiyin, na poin in tik-tak pou fèr myé k’sa.
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture