Mézami talèrla mwin la pass koté in parking é mwin la vi plizyèr loto brilé. Pou kossa zot té brilé ? Biensir pèrsone i koné pa. Possib sé in késtyonn vanzanss ; possib sa sé in n’afèr l’ariv par akssidan. Possib lé sinploman volontèr é néna d’moune la rode défoulé. Mi koné pa ! Mi panss la poliss i koné pa non pli !
Mwin la romarke tazantan dé zafèr konmsa i ariv é la pa bézoin rode in rézon rassyonèl pars mi kroi lé pa possib trouvé. Amwinss ké lo sèl lidé rassyonèl ni pé trouvé sé ké demoune néna si tèlman (...)
Lakey lo sit > Chroniques > Oté
Oté
-
La vyolanss i apèl la vyolanss, é lo gouvèrnman résponssab lé pa la èk sa !
18 mars, sanm Justin -
« Vèye sa konm lé dsi l’fé ! »
18 mars, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami zot i koné lo tik-tak dolé dsi l’fé ? Dann kasrol li shof, li shof, li shof mèm. Wi diré li monte ar pa zamé é toudinkou wala ké li monte, li monte, li monte mèm é si wi méfyé pa lé riskab li vèrss dann fé é wi pèrde in bonpé outelé-Talèr mèm lé riskab tinde lo fé.
Sé pou sa kan wi mète dolé o fé, la pa bézoin alé fèr in n’ote afèr an mèm tan pars la katastrof lé vite arivé. Donk kan lo patoi i di i fo vèye in (...) -
Konssèrte avèk gouvèrnman ? Li foute aou d’dan ! Sé pa konssèrté k’i fo sé lité
16 mars, sanm JustinMézami ni koné rapor la kour dé konte la sèm in gran dézord an parmi bann résponsab la politik La Rényon. Sétaki suivan son poste résponsabilité.
Zordi ankor mwin la lir in kozman la Prézidante Konsèye réjyonal téi di l’éta lé pa in si bon zéstyonèr ké sa pars li fé siporte lo poi la TVA par bann pli pov dann la sossyété rényonèz : par ébzanp dsi lo boukliyé kalité-pri in taks pliss 8 pour san é sa i rèss pa issi i rosava an Franss.
Lo Prézidan Konsèye départmantal i di l’éta i vé la souvérènté alimantaire, mais (...) -
« Néna d’moune lé par dégré é sa lé fatigan ! »
16 mars, sanm JustinMédam zé méssyé la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami dsi la tèr, konm dann la sossyété, néna d’moune lé gal-imèr é ni pé dir lé assé fassil antann avèk zot pars i koné par avanss koman zot va akèye aou, sansa zot v’aprann in nouvèl. Dizon shé bann moune konmsa la rézon néna in bon plass dann zot fasson viv an sossyété.
Mé néna d’ote kalité d’moune a l’èr-la-minite zot imèr i shanj : bon imèr in l’èr, mové l’imèr in n’ote lèr. Dann la lang franssé i di a dmoune lé (...) -
Kan l’éta i fé bann zérèr involontèr, mé kan l’éta i fé galman bann fote volontèr...
15 mars, sanm JustinDann la lang kréol la Rényon, néna in mo mi yèm bien sé kan i di in moune li sé in planèr. I di ossi sé in planète pars li lé pli for pou marsh dsi la tète ké dsi son pyé. Souvan dé foi mwin néna dan l’idé lo gouvernman laba dan La franss sé in gouvèrnman d’planète. Mwin néna dan l’idé kan i fé in loi, in kréassion d’sèrviss, osinonsa in plan d’réform, la plipar d’tan li lé pa adapté avèk noute popilassion, noute kiltir, noute bézoin réèlman-la n’ote sète La Rényon mé d’ote ankor an parmi sak ni apèl bann péi (...)
-
« Rode lo pou dan la tète la poin shové »
15 mars, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami mi panss zot i koné lo pou. Sa sé in salté pou vréman. Tazantan sa i kol avèk oute mèsh shové é mi pé dir azot lé pil pir k’in gratèl.
Mé rozman sa téi soign avèk pétrol, la poude dtt, épizapré avèk in poude téi apèl Marie-Roz. Dèrnyé foi mwin la gingn sa étan adilt mon gran-mèr la prépar in bin avèk bann plante : in bon soinmmé mirapèl pi oziss kossa l’avé d’dan.
Alé ! Mi kite lo sanss prope i di dann in tète san (...) -
« Fé frèr d’san »
14 mars, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami sak mi di azot la zordi sa sé in n’afèr a par. Demoune normal i fé pa sa. Demoune dann klan i fé in n’afèr konmsa. In zour demoune la rakonte amwin in om politik l’avé fé frèr d’san avèk in batayer si tèlman kan li té dann pétrin té lo batayèr té i sokour ali épi réssiprokman. Mi koné pa si lé vré émi vann konm mwin l’ashté.
Koméla bann mové garsson i fé ankor frèr d’san : in fasson d’fèr sé d’boir lo san (...) -
Alon anparl ankor in kou la loi dsi bann danss réjyonal !
13 mars, sanm JustinYèr, in bonpé rante nou la tire signal d’alarm dsi in loi bann dépité i sorte voté - an promyé léktir mi panss — pou dir lé oblijé d’an aoir in diplôme konm in brové d’éta, donk in formassion pou amontr séga, maloya, hip hop, épi bann danss réjyonal… é néna in bonpé dann toute la répiblik…
Astèr mi ékoute radio é mi apèrssoi déssèrtin i di pou amontr bann danss konmsa la pa bézoin in formassion pars sa i danss natirèlman. Mi rapèl in tan téi di galman la pa bézoin amontré donk aprann la lang kréol pars sa lé natirèl. (...) -
Maloya, séga, hip-hop, danss réjyonal dann danzé ? In gran kou d’méfyans siouplé pou lo gouvèrnman épi son loi
12 mars, sanm JustinMézami mi sorte lir kékpar bann dépité somenn dèrnyèr la vote in loi pou proféssyonaliz lo rol bann amontrèr(tèz) la danss. Sa i vé dir, i fo bann amontrèr la danss i doi pass in diplôme pou gingn lo droi amontr danssé — pa an zénéral, mé bann danss an partikilyé : séga li, maloya li, kabar li, danss brétone li, zumbali, hip-hop li é toute lo bann danss pars néna par dizène sa dann la répiblik.
Biensir sa i vo pou la danss klassik pars sa lé kodifyé dopi lontan, sa lé amontré, épi bann amontrèr ofisyèlman sé (...) -
« La koulèr la po, la pa la koulèr lo kèr ! »
12 mars, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, mwin la rode éspéssyalman pou nou kozman mwin la marke an-o la é mi koné ni mète anou dann danzé kan ni parl konmsa kèr ouvèr. Souvan dé foi, mwin lé fine ékri in n’afèr avèk lo noir épi lo blan mi éfass pars mwin néna la krintiv dir in n’afèr rassiss.
In légzanp : dan blan kèr noir. Lo blan lé bon koté, lo noir mové koté. In n’ote légzanp mon vyé proféssèr matématik téi di toultan : atanssion pa tonb dsi la (...) -
In nouvèl diréktriss dann lékol Boi d’Nèf Sin-Dni
11 mars, sanm JustinMi vé pa lèss lo zour lo droi bann fam — lo uit mars — éloign in pé tro san anparl azot in ka partkilyé, sète mon momon amontrèz dann lékol Boi d’Nef Sin-Dni dann bann zané 50 — 1950 — é koman èl la nyabou fé in lékol avèk sak lété pankor in lékol pou amontr marmaye lir, ékrir, konté, sof dsi papyé épi dann dossyé laba viss-réktora… Dann tan-la téi anparl pa lo réktora.
Figuir azot dann tan-la l’avé in santène marmaye téi sava lékol Boi d’Nèf é kan téi ariv kour moiyin dé osinonsa fin d’étide, bann paran téi tir bann (...) -
Shèr méssyé dé la kour dé konte, ravaz pa guèpe dann son ni !
9 mars, sanm JustinMézami, si mi tronpe pa, sa i fé plizyèr dizène d’zané néna in pé l’apré rode lo piss avèk lo pou dan la tète la poin shové — l’apré rode toute défo loktroi d’mèr pou nyabou kass taks-la épi ranplass ali par in n’ote afèr. Zordi wala k’i atake ali pou soidizanson résponssabilité dan la vi shère. Sèryèzman, bann tète zèf i déklar san onte par la fote loktroi d’mèr la vi lé pli shèr isi shé nou épi dann bann péi l’outre-mèr.
Konm de bien-antandi, zot i mète toute bann péi d’outre-mèr dann mèm panyé sak i fé ké partou la (...) -
« Koton mayi i koul, rosh i flote ! »
9 mars, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, si zot i rakonte zistoir, sansa si zot i ékoute bann kontèr rakonté, ébin, souvan dé foi zot i antann bann kozman-la dsi la finission lo zistoir.
Ni pé dir, si i di sa, sé sinploman pou dir sak i ékoute la pa bézoin rode la vérité dann lo zistoir. Si zistoir lé mantèr, la pa mwin lotèr. Dizon dann in zistoir la plipar d’tan ni rode sa i férèv anou, donk tanpi pou la vérité.
Alé ! Nou va di in dèrnyé foi : (...) -
Dakor pou la natir, san foi dakor, mé l’umin ladan ?
8 mars, sanm JustinMézami, mi rapèl lo tan Lafrik di sid téi viv dann lapartéid — dizon dann in rézime ofisyèlman rassist ; mi rapèl ossi lo tan téi amontr dann télé toute sak i prétan lo gouvèrnman rassist téi fé pou protèz bann zéspèss animal, épi bann plante épi la fone dan la mèr. Mi doi dir azot, sa té in n’afèr téi oripil amwin.
Pou kossa ?
Pars mi oi pa pou kossa i vante in péi néna in rézime in grann parti la popilassion maltrété… Kan téi amontr in gayar park, in gayar griyaz, mwin té i oi sirtou bann zafish téi pé lir (...) -
« Mète an Mète, néna son Mète ! »
8 mars, sanm JustinMédam zé Méssyé la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, si mi di azot kozman-la sé pou rapèl azot, dann tan lontan, l’avé touzour in kok de vilaz é li téi tape toulmoune éli téi pran in malin plézir pou tape pli fèb ké li. Sa téi dir in tan épi in n’ote kok téi ariv é lo promyé kok de vilaz téi pran in batlavé.
Finalman la vi lé konmsa. In pli for li lé pli for sof si li trouv in n’ote pou galiz avèk li, dizon pou vanj bann pli fèb.
Tan nèrvi nou la konète é bann (...) -
In Zourné pou céléb lo drwa bann fanm…
7 mars, sanm JustinSèt ané lo 8 mars sora sirman marké par linskripsion dann lo marbre lo drwa pou lavortman. Sa y fé gran brui, parse astèr y gane pi enlève lo drwa la. Lé vré, y fo dir, malgré 50 ans passés, lo déba la dsi lé pa transé, é à mon navi li sora zamé ! Ante protèze la vi koute ke koute é donne lo madame lo drwa déssidé kossa li pense lé méyèr pou li é pou zenfan-là Nora touzour in déba. Aster lo déba si la légalité, ali, li lé fini.
A koté dsa na bonpé zafèr la sanzé pou bann fanm et la passe press inapersi. Zot koné (...) -
« Akoz ou néna kèr maléré konmsa ? »
7 mars, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami i di souvan kréol néna kèr maléré. Sa i vé dir li néna labitide plégné, konsidèr li lé viktime linzistiss, rogarde bann zotorité konm lo fèr d’lanss linzistiss li lé viktime. Dizon olèrk d’ète pozitif zot lé négatif la plipar d’tan.
In pé i di noute listoir la lèss son trass dann noute karaktèr. Mi koné pa si lé vré mé a bien rogardé, si in pèp la konète la moityé son listoir lésklavaz épi la trète bann noir. Si lo (...) -
I tarde pa lo 8 mars, i tarde pa la zourné internassyonal lo droi bann fam…
6 mars, sanm JustinKossa i lé lo 8 mars ? Mi koné la réponss pou in bonpé d’moune. Mwin lé sir é sèrtin bonpé va di, sé la zourné dé fam — sirman pou déssèrtin lokazyon pou ashté in bouké pou zot madam sansa done aèl in pti kado. Biensir mi roprosh pa si sé pou dir zot madam èl lé dann zot kèr pou touzour… Mi koné déssèrtin radio, sansa déssèrtin télé, va roganiz bann zé. Mèm mi panss nora d’issi d’laba in konkour d’fonnkèr. Sa lé nèv sa !
Lé myé ké pa anparlé mé si ni pé alé pli loin k’sa, sré pli proférab é koman ni pé alé pli loin ? (...) -
« Ogarde oussa li lé randi ! »
6 mars, sanm JustinMédame zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, kan in moune i di sa sé konmsi li fé in konsta la dékrépitide in moune lé d’dan kissoi par la maladi, kissoi par la boisson, kissoi par la movèz vi. Souvan défoi la pèrsone la tonbé é si lé fassil pou tonbé lé dir pou rodrèssé.
In pé va di : « Mwin la tonbé san ariv atèr » osinonsa « mwin la manke tonbé » é sa lé myé k’tonbé san pouvoir romète déboute.
Alé ! Mi kite azot rofléshi la dsi é ni rotrouv pli (...) -
Gouvèrné sé prévoir, é si i prévoi pa, kossa k’i éspass ?
5 mars, sanm JustinMézami, mwin la touzour antann dir ladministrassion, lé rar èl i pran in déssizyon a-tan, é o kontrèr, èl lé touzour apré kour déyèr pou trapé. Poitan bann zinstriman pou kalkil lé shoz par avanss, si mi tronpe pa, sa i égziss é sré mèm possib mète azot an akssyon tèl sorte nou l pa pri o dépourvu kom i di dann fab La fontaine.
Issi la Rényon, mi panss i pé di sa pou in bonpé d’zafèr. Lo dèrnyé zafèr mwin la antann parlé sé kouran élékrik. I parétré nou lé riskab soufèr dan bann zané k’i vien in sorte péniri (...)
Chroniques
- Images de notre Histoire
- Oté
- L’invité(e)
- Libres propos
- Chronique de Raymond Mollard
- Point de vue
- Alon filozofé
- Di sak na pou di
- Actu de la semaine
- Bayalina
- C’en est trope
- Café Péi
- Chronique de Jean-Paul Ciret
- Conte de Noël
- Handicapable !
- in kozman pou la rout
- L’instant éducation
- La lang na poin lo zo
- La Réunion : des séquelles de l’époque coloniale ?
- Le coin de ...
- Le Mot de l’ADIL
- Le mot du CAUE
- Nou lé kapab
- Photo du jour
- Réunionnais D’ailleurs
- Sport et inégalités
- Tribune libre