Mézami, mi ansouvien, néna pwin si tèlman lontan, La CINOR l’avé monte in plan pou klimatiz bande batiman piblik avèk lo d’mèr. Si mi tronp pa lété fine ashté lo bande tiyo, l’avé fine komande band ponp sinploman pou tir d’lo d’mèr an profondèr épi ansèrv sa pou fé bèss la tanpératir dann batiman, san gaspiye lénèrji inporté.
Kossa la fé ansanb ? Mwin la domande in kamarade mé li la réponde amwin gouvèrnman l’avé profèr fé sa dann zantiye, pars laba lété pli fassil, demoune té pli pour, é la mèr téi aprète bien pou (...)
Lakey lo sit > Chroniques > Oté
Oté
-
A kan in méyèr klimatolozi pou lékol ? Lé tar, lé pa tro tar, mé néna in zour i fo komanssé
16 out, sanm Justin -
« Sak i manz dozèf, i inkyète pa si déyèr poul i fé mal »
16 out, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, a s’ki paré provèrb-la sa in provèrb kréol, mé par l’fète mi koné pa oussa li sorte pou vréman. Sak mi koné sé ké si i aplik ali tèlke, wi rande aou konte li néna in valèr zénéral, in losson d’moral si zot i vé. Kissa rante nou té pa kontan trouv in zèf de jone, poitan tazantan poul i mor pou ponde sa.
Ni pé aplik sa dann ka lo prodiktèr i fé in travaye difissil, avèk konsékans dossi son santé. Ni pé dir lo moune i (...) -
In sistèm tayé pou roproduir ali tèl kèl… sof a shanj radikalman
13 out, sanm JustinMardi sé la rantré lékol é la plipar bande zanfan lé an az alé lékol, v’alé. Zot nora in plass dann in lékol, in kolèj, sansa in lissé. Zot nora la possibilité aprande dé shoz donk progrèss in pé dann la konéssans. Zot va bénéfissyé in ropa ékilibré par zour d’lékol. Zot nora zot matéryèl éskolèr, zot sar abiyé é la plipar d’tan zot nora pass par la kaz koifèr…
Pèrsone i sava pa oir si zot sé zanfan in famiye pov konm 50 % bande zanfan, osinonsa si zot i apartien lo dis pour san la popilassyon ézé, sansa si zot i (...) -
« Sak i bate di bèr, i lish son doi »
13 out, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami kozman — la mwin la antande sa dann in boutik étan in jenn marmaye. Sak la di sa, téi trish forséman — antouléka son bande dalon téi kroi li trish é li té i fé pa arien pou done la démanti — sof tazantan té i rofé la distribissyon d’karte osinonsa domino.
Souvan défoi néna déssèrtin i mète azot landroi larzan i pass é zot doi kolante i vien a bou trape in pé. Mi koné pa si zot la fine romarke sa, mé kissoi dann (...) -
Riptir d’légalité ? Ni koné arienk sa nou ! É la pa domin la vèye sa v’arété !
12 out, sanm JustinMézami plizyèr député La Rényon la domande in sorte lindéksassion bande minima sosyo. Mé zot i atandé pa lo roprézantan gouvèrnman téi sar di azot : pouss pa l’bato, antanssyon la riptir la l’égalité…
Mézami plizyèr député La Rényon la domande in sorte lindéksassion bande minima sosyo. La rézon lé sinp : sé pars demoune i toush sa dann l’outremer — konm sak i toush toute kalité zalokassion — lé pli pov k’dan La franss é la vi lé pli shèr shé nou. Donk zot la panss lété lojik fé in domande konmsa. Mé zot i atandé pa (...) -
« Toultan Sin-Missèl, zamé l’arkanj »
12 out, sanm JustinMédame, zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami pétète zot i koné pa kozman-la, mé sak lé sir d’apré mwin sé ké li lé éné anparmi bande pilyé d’boutik — sak i fé ké la boutik i rèss ankor rouvèr malgré lo trépé d’marsandiz i rèss pou vande dedan. Zot i konpran kozman-la zamé o gran zamé sa i pé énète dann in grande sirfass, in landroi lé pa favorab pou invante kozman.
In tan mwin téi kroi sa lété in kozman pou fé rir la boush sinploman mé afors rofléshi sanm pou (...) -
Sabote lo tram-train in lérèr grav par raporte lintéré vital nout péi
11 out, sanm JustinMézami mi koné pa si zot i rapèl sansa si in vièye pèrsone la parl azot lo train épi toute demoune téi gingn zot sosso par lo train — mi vé anparl azot lo train vapèr, sète téi fé Sin-Bénoi Sin-Pyèr é rotour épi téi tansporte passazé konm marshandiz.
Pti marmaye mwin la gingn pran lo train-vapèr pou sorte Sin-Dni épi pou alé an vakans Sin-Lé. Mwin l’avé so shanss-la é an mèm tan mwin téi pé bien rogarde sak téi éspass dann lanvironeman train-la… Mwin téi oi par ébzanp kan lo train téi arète in kantité d’moune téi (...) -
« Lo shien i fé pa lo shate »
11 out, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami souvan défoi ni domande dann nout kèr pou kossa tèl pèrsone la fé sossi osinonsa sola, sirtou bande zaksyon lé pa rokomandab. Mé i ariv ké ni rogarde lo pti é ni obliye rogarde la mère, sansa lo pèr. Poitan in sinp démarsh konmsa i èdré anou trouv lésplikassyon par raporte la késtyon nou l’apré poz anou.
Provèrb marké an-o la i pé pèrmète anou d’ ésplik déssèrtènn shoz. La pa ké nou lé dann in démarsh (...) -
Ini, nou lé pliss an pozissyon pou fé avans noute rovandikassion, ini nou lé pliss an pozissyon pou amenn la lite si i fo
10 out, sanm JustinMézami i pass pa d’prézidan La Franss san k’i désside konsilt in kou bande péi l’outre-mèr dsu sak ni vé pou nout bande péi dann lo tan prézan épi pou l’avnir. Aprésa zot i sèrv anou in program an globibouya — fasson Kazimir — k’i fé ké nou lé touzour apré kour déyèr la solissyon pou nout dévlopman véritab.
Sarkozy la sèrv anou in program, mé son gouvèrnman la fé apopré lo kontrèr bande mézir li l’avé di li sava pran mèm si lo moune l’outremèr l’avé bien apréssyé. Hollande la konsilt anou li ossi, é sa la déboush (...) -
« La pa pars kabri i kaka pilil k’i pé di li lé farmassien »
10 out, sanm JustinMédame zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz avèk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami dann toute lang néna provèrb épi provèrb. Néna sak néna in moralité, in bon konsèye valab dann la sossyété, épi néna sak d’apré mwin lé fé arienk pou fé ri la boush sansa pou étoné. Toute fasson, la plipar d’tan dézyèm katégori-la mi panss lé bien amuzan. Sé lo ka, pou mwin, sak mwin la mète zordi dann zoinal.
Sète-la sé in kozman antiyé é fransh vérité mi oi pa li otroman ké konm in kassaz lé kui. Mé sa i fo (...)