Ala grandyab i sava, avèk son kaj dann son min. Ala k'li monte dan lé-o. Ala k'li ral Tizan dann spès grote li abite. Kan la fine ariv dann grote-la, li akrosh lo kaz avèk in zargano, i sorte an-o, épi i désann ziska in otèr d'moun apopré ! Lo soir la fine arivé. Solèy la fine lav son pyé. Grandyab, i alime dofé, épi li fé kui manzé : manzé byin gra, manzé byin rish, manzé byin sossé !Aprésa, li mète manzé dann in gamèl, in kiyèr do boi dann gamèl, li done sa Tizan épi li (...)
Pou komansé Dalone, dalon, mi pans pa si anparmi bann zistoir La Rényon nana inn lé pli koni ké zistoir Tizan. Mèm sak i koné pa bann zistoir tizan, i koné lo pèrsonaz é sa i fé parti nout patrimoine. Parmi sak i koné bann zistoir-la, nana in pé i koné in bon pé z'avantir, nana i koné solman inn-dé. Arzoute èk sa, lé pa rar in mèm zistoir lé pa parèy dann la mémoir in rakontèr zistoir ké dann sète in n'ote rakontèr. Lé konmsa, lé konmsa, na poin pou rogrété, na poin aryin pou (...)
Dalone, dalon, zordi mi ékri dèrnyé boute zistoir Laramé. Moin lé sir, dann zistoir-la, nana in bonpé konpartiman moin la soté pars la mémoir sé la mémoir, in pé lé long, in pé lé kourt. Donk, moin lé sir, par issi, par la-ba, nana sirman demoun i an souvyin sak moin la oubliyé. Alors, si zot i gingn in pti tan, anvoy sa zournal "Témoignages" pou pibliyé : sa nout patrimoine sa, lé ga ! Si mi tronp pa, sa in patrimoine i sort l'Erop, pétète mèm i sort la Frans, mé Laramé, la-ba i ékri (...)
Kriké, kraké ! lavé in foi, dan la vil dé foi, mésyé la foi, la manz son foi è in grinn sèl ! Nana in bon pé domoun i vé nir rish. Zot i kont déssi in bone shans pou zot gingn in gro takon larzan. Malorèzman, par movèz shans, in bon pé i arèt dan lokisité... Zistoir mi sava rakonté, moin la lir ali, promyé foi, dann in pti liv déssiné, Axel Gauvin la ékri. Solman, mi sava pa kopyé liv-la : mi sava solman rakonté ; épi si nana zafèr moin la anvi invanté, m'a fé. Konm tout rakontè (...)
Lyèv la nyabou dont lo gro Bèf. Son gran korn pointi avèk son bèl sabo, san konté tout son fors, la ansèrv ali de ryin... Lyèv, solman avèk la malis la gingn fé sak li té i vé. Astèr, Bèf na bo, braye konm in zanimo l'apré tyé ; kadans konm li gingn, pa moiyin shapé, pa moiyin alé vanj kont lo fann gars la amar ali konm koshon i sar l'abatoir. Tro tar pou di : « Si mi trap sa, mi anvoy ali dan lé z'èr ! ». Lo malfondé lé loin, li l'apré mal fèr (...)
Son zabo la gonflé ! Poitan, bann bourboné zot mem, l'avé parti rod in gouvèrnèr dan La Frans, l'avé ansipliy la konpagni dé z'Inn pou an avoir in vré gouvèrnèr pou diriz la koloni. Bou di kont, lo roi Louis XIV l'avé donn son akor pou nonm Vauboulon konm gouvèrnèr épi la donn ali lo pouvoir, tout lo pouvoir. Pétèt sa-mem la fé gonf son zabo, la déranz son tèt.. La Frans l'avé lo roi é la koloni l'avé son gouvèrnèr. Li l'été paré pou kommand so (...)
1692 : le gouverneur Henri Habert de Vauboulon, meurt dans un cachot de l'île Bourbon, où ses administrés l'avaient enfermé deux ans auparavant. Personne, pour lui, n'avait porté le deuil, ni trempé son mouchoir de larmes. Les colons de Bourbon semblaient soulagés. Enfin, une triste histoire qui prenait fin. Le pouvoir lui était monté à la tête ! Pourtant, c'étaient les colons de Bourbon eux-mêmes qui avaient supplié la compagnie des Indes de leur donner un (...)
Koman sa l'arivé don ? Pou byin konprann l'istoir, alon bat in karé an aryèr pou oir koman La Rényon lété dann promyé komansman... dann promyé tan demoun la komans arivé. Dann tan-la, nout péi té i apèl l'il Bourbon — la pa son promyé nom, mé sa in nom li la konsèrv lontan. L'avé poin z'abitan ; l'oséan indyin, kaziman vide dési in bann gran sirfas. Ala k'in zour, san fé par éksopré, in bato la vni bit avèk nou. Dési bato-la, lavé in bon (...)
Comment en est-on arrivé là ? Pour bien comprendre cette ordonnance, revenons un peu sur nos pas pour évoquer la situation de notre île au tout début de la présence humaine, lorsqu'elle ne portait pas encore le nom de La Réunion, puisque ce n'est qu'en 1793, le 19 mars, qu'on lui a donné ce nom, par décret de La Convention. Bien sûr, à l'origine, il n'y avait pas d'habitant ; l'océan Indien était vide de terres et d'îles à quelques (...)
Dann roiyom zanimo, na in mank dolo. Pir k'sa, banna lété riskab mor san lo. Bann zanimo i déside anvoy shoval oir Bondyé pou trouv in solisyon. Kan shoval i ariv, li di : « Bondyé la di fouy in trou koté pyé takmaka, va gingn dolo ! ». Banna i fé, mé lo z'afèr i marsh pa ! Lo roi lé dépité, mé in roi i pé pa ète aryink dépité… i fo li trouv in manyèr pou an avoir satisfaksyon. Lavé in foi, mésyé lo foi, la manz son foi, èk in grin n'sèl ! Dézyinm volontèr po (...)
Zistoir-la, sa in zistoir vré pou vréman ! Sa la spasé an plin dann moi d'féviyé lané 1886. Mazine in pé in bon bo-tan moi d'févriyé kan solèy l'apré bril la po dépi gran-matin : mèm galé l'apré ral koukoune, zèrb Sin-Pol i sèk an plas, kaméléon i rode in pti koin lonbraz pou ropozé, mé lonbraz na poin. Konm di kréol : sa la pi in shalèr, sé in fé-sho. É pou fé par éksopré, zour-la mèm, la konpagni shominn-fèr é lo Por (CPR) la shoizi pou fé l'inoguirasyon, lo (...)
Ce qui suit n'est pas une légende, mais une histoire vraie : cela s'est déroulé en plein mois de février 1886. Imaginez donc un mois de février avec un bon “beau-temps” où, même le matin, le soleil vous brûle déjà la peau. On a l'impression que même les pierres se mettent à fumer, les herbes de la plaine de Saint-Paul à sécher, et le caméléon furtif cherche un coin d'ombre où se réfugier... mais, hélas, pas le moindre petit bout d'ombre ! Il ne fait (...)
Souvénir, souvénir ! Souvan dé foi, in souvnir, konm inn ti briz, i sort dann tan lontan i armont a la tèt é avèk sa in bon pé l'odèr i dig-dig le né. Si ni di “ti-trin lontan”, moin lé pliské sir bann moun nana sinkantan a monté, i san tout suit l'odèr sharbonn tèr, mé si i ral l'odèr, i pé myé, in pé plis a-fon, si i ral ankor, kosa nana an plis ké sa ? Sa, kosa i lé ? Sa tamarin l'Inn kan i atak la kot La Posésyon. Kosa i lé sèt-la ? Sa la mèr, koté (...)
Il arrive parfois qu'une brise vous ramène, allez savoir pourquoi, des bouffées d'odeurs d'un temps révolu qui vous montent à la tête et vous picotent les narines. Souvenir, souvenir ! Si l'on évoque le p'tit train longtemps, les plus de cinquante ans vont tout de suite sentir l'odeur tenace et permanente du charbon de terre... mais au-delà, il y a bien aussi celles des tamarins de l'Inde de La Possession ou bien d'ailleurs, des embruns (...)
Mi koné pa si zot lé konm moin, mé mi pas mon tan pou poz amoin késtyon dési la tèr koman lété lontan, koman lété dann tan zanimo lavé la parol ! Mi rod sa dann zistoir moin la antann dann mon famiy, sansa avèk bann vyé moun moin la konète. Mi rode, mi rode, mé mi trouv pa répons pou mon bann késtyon… é oplis mi trouv pa, oplis na d'ot késtyon i vyin dann mon tèt. Mé i fo pa tro kas a tèt, vik la vi, mi kroi, lé konmsa mèm. Kriké mésyé ! Kraké madanm ! Mon késtyon zordi, (...)
Sin'ni, 30 novanm 1905. Minm ké la nuit la fine rantré, demoun i grouy dann la ri Gran Shemin, otroman di la ri Maréshal Leklèr, konm i apèl sa zordi : In bann bononm, in bann madanm, kréol, zindyin, komèrsan, shèf sèrvis avèk pou in pé in kas kolonyal déssi la tèt, pou d'ot le fez déssi l'koko... demoun i ariv par flo, konm papiyon kan i sort dan la limyèr. In ram guirland i pète, marb i briy. Asoir, sé la fète, asoir i fé linoguirasyon promyé moské La Rényon. Légzil (...)
30 novembre 1905 : il fait déjà nuit sur Saint-Denis. La rue du Grand Chemin grouille de monde : hommes, femmes, Indiens, commerçants, chefs de service affublés de leur casque colonial, d'autres portant fièrement leur fez. Ils arrivent en groupes, en flots humains comme papillons attirés par la lumière. Guirlandes électriques, marbres brillants, ce soir, c'est la fête, ce soir, on inaugure la première mosquée de La Réunion. Enfin, le bout du tunnel Pour tous les musulmans (...)
La pèsh zanguiye Lavé in foi méssyé lo foi, la manz son foi ék in grin n'sèl ! Mi koné pa si zot lé konm moin, mé pou mon par, moin lé toultan apré domandé si bann demoun i pratik in rolizyon, sé par la kroiyans bondyé zot nana, sinonsa sé inn késtyonn lintéré. Dann promyé ka, mi tir azot mon shapo, mi fé azot byin konpliman. Dann dézyinm ka, mi tir pa mon shapo dovan zot, mi pran pa la pènn fé azot byin konpliman. Dizon, sa sé pou komans mon rakontaz zistoir pars boudikont (...)
Papang èk lo shat Lavé in foi, mésyé lo foi, la manz son foi, èk in grinn sèl ! Dann tan-la, zanimo lavé la parol... In bèl papang, lo bèk byin rokourbé, gran-gran grif déssi son pat, lavé trap in tang la fré. Zot i koné kosa i lé ? Solon moin, sa lo non i done bann tang kan i sort sou la tèr apré an avoir kas son somèy in bon koup de tan. Mank de po pou li, zis kan li sort dann son trou, papang té i pas par-la… Pa tèlman par-la, mé dopi an o dann syèl, zoizo rapas-la la vi ali, li (...)
Décollage impeccable Lemerle continue son récit : les deux amis se hâtent de se rendre à Gillot et respecter le timing comme on dirait aujourd'hui, une petite farine de pluie et quelques amis inquiets. Madame Samat est sur le grill elle aussi, mais elle n'en laisse rien paraître. L'on retire les parachutes et on les remplace par des chambres à air, pour le cas où l'avion tomberait dans la mer. Samat met le contact. On fait tourner l'hélice : le moteur ronfle, (...)
L’Az Do Fèr La Réunion : avec l’AJFER, le journal des jeunes Réunionnais dans Témoignages.
Alon filozofé
La politique, c’est pour qui et pour quoi ?
Point de vue
Une autre politique de l’art pour éviter un débat stagnant autour du financement (suite)
C’en est trope
Un nouvel eugénisme
Chronique de Raymond Mollard
Ubu roi, rue de Grenelle
© Copyright 5 mai 1944-2012 Témoignages | Tous droits réservés.
La reproduction, même partielle, des contenus des pages de ce site sans accord préalable est strictement interdite (les citations sont autorisées par le droit français pour commentaires et critiques, tant que ceux-ci y sont strictement concomitants et que sont précisés l’auteur original et le lien Internet vers la page source).





