22 octob 2009
Matante Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté, mi konpran pa pou kossa ou avèk lé z’ote rouj-de-fon lé antishé pou di lo mo "rényoné". Sa in nasyon sa ? Nana in kar d’idantité rényoné ? Na in drapo rényoné ? Assé an-nuir d’moun don ? Pars Fransé la poin assé pou ou é pou oute bann konplis rouj-de-fon, i fo ou i azoute Rényoné, é par préférans avèk in maziskil, siouplé... Sa in sorte fyèrté mal plassé, k’i ansèrv aryin. Tok ! Pran sa pou toi !
Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr. Dizon, ou i vé fé arlèv lo mor, ou i rode fé rante demoun dann in trin i roul pi dépi lontan, in sobatkoz la vi la fine réglé dépi bèl-az é bo-tan. Matante, La Rényon, sa in péi byin défini pou sak i konsèrn son zéografi ; Demoun i koz in lang : lo kréol rényoné. Demoun nana in kiltir : la kiltir rényonèz. Demoun nana in listoir byin partikilyé. Sirtou, demoun nana dan l’idé d’ète Rényoné, i viv an Rényoné, i pans an Rényoné. Sa i anpèsh pa zot ète Fransé ossi. Konm moin la fine di : nou nana dé patri, in gran avèk in pti, konm Ann de La Serve té i di, nana plis san soisante-dizan... Par kont, in n’afèr moin lé sir, sé k’noute bra lé gran rouvèr pou sak i vyin oir anou an réspé, épi i vyin pa pou domine anou. Pars si i vyin domine anou, sé pi in Rényoné, sé in kolonyalis !
Justin
Lésplikasyon inn-dé pti mo :
Fé arlèv lo mor : résisite in n’afèr i intérès pi pèrsone
Sobatkoz : in diskisyon
Bél-az é bo-tan : nana byin lontan
L’idé d’ète Rényoné : la konsyans rényonèz
© Copyright 5 mai 1944-2012 Témoignages | Tous droits réservés.
Reproduction, even partial, of the contents of pages on this site without prior consent is strictly prohibited (short citations are permitted by French law for comments and criticism, as they are strictly concurrent, and are specified the original author and the Internet link to the source page).