Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
3 novanm 2006

- Tonsyon Tikok, alé pa tro vavangé, la sézon zavan la arivé, la, in !
Zavan, toultan zavan, ariv la fin lané, madanm Biganbé i koz zavan déyér son garson. Tikok i konpyan pa riyin kosa sa i lé. In zour, li la domandé : “kwé i lé in zavan, monmon ?”
- In zavan, sa in léspès mové zanm, mon zanfan. Kan i ariv mwa novanm-désanm, zot i prominn partou dann la ravine, dann bwa, dann zandrwa pa frékanté.
- Bin, pokwé zot i mars konmsa ?
- Bin akoz zot la fin, mon zanfan ! Zot i sar rod frui po manzé ?
Souvandéfwa, po manz frui, zot i kasyèt anndan. Séposa i fo pa alé dann ranpar, rod zanbrozad, franbwaz, fig, tousala !
Tikok la pér zavan. Po saminm, li évit manz zanbrozad, franbwaz èk tout ravaz, nana dan bwa. Soman ninkou, Tikarl èk Grozil i vyin kri ali po alé la ravine. Tikok i sava. Fine binyé dann basin blé, Grozil i di : “Anon rod letsi dann lilèt gramoun Manyèl ! Va aranz in pé la bous”. Tikok i vé pa. Soman po fé lo vayan, po fé mont li la pa pér, li fé po répons : “Lé bon, anon !”
Alapa kan li lé anlér pyé létsi, in brans i krak sou lo pwa Grozil, i rod po kasé. Sové Tikok i drès in sèl kou si so tèt, li kri : “Bondyé ! ala zavan la débarké !” Danlér, li sot dann fon, li démi son bra.
Kan Tikok l’ariv son kaz, madanm Biganbé la frot èk lalkol kanfré, épi... son déyér èk... in bon fwèt pès.
- Wa amont aou avaz zavan dann bwa, sirtou dan la kour domoun ! Wa amont aou pa akout out monmon.
Fontaine C. : “Zavan” in Zistwar Tikok, CDPS, 1988, pp.100.
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture