C’est avec intérêt que nous accueillons la création de la « Cité Internationale de la langue française » qui sera inaugurée le 19 octobre prochain à Villers — Cotterêts, dans l’Aisne, en France hexagonale. Ce nouveau lieu culturel doit contribuer au rayonnement de la francophonie, qui représente un enjeu majeur, particulièrement dans l’océan Indien. Nous nous félicitons également qu’un espace particulier soit consacré aux langues régionales, comme nous l’avions demandé avec la députée Karine Lebon. C’est une (...)
Accueil > Chroniques
Chroniques
-
La Région et la création de la « Cité Internationale de la langue française »
5 octobre, par Courrier des lecteurs de Témoignages -
Antanssyon bann zidé dominante ! San k’wi romarke li fé prann aou la bétiz pou lintélizanss ! Kaziman po d’shanm pou pla kouvèr...
4 octob, sanm JustinMézami, mi panss zot i koné bann zidé dominante kossa i lé. Mwin pèrsonèl mi panss sa in bann zidé i instal dann la panssé in mazorité d’moune si tèlman zot i romète pi sa ankoz é zot i pran sa toultan pou la vérité san romète an késtyon zamé, o gran zamé.
Souvan dé foi wi antande dir in shomèr sé in moune i vé pa travaye, donk toute shomèr i vé pa travye. Alé oir sré possib dir : intel lé shomèr é d’apré sak mi koné li gingn pa travaye... Okin bazardyé kominiss téi gingn son karo dann bazar dann in sèrtin tan. (...) -
« Tir malol dann zyé Rényoné ! Tir malol dann zyé ! »
4 octob, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, mi panss konm mwin zot i koné kozman-la é si mi tronp pa sa té in parol séga néna déza in bon boute tan.
Malol noute toute i koné sé la motte é la motte-la téi anpèsh bien oir klèr dann tan… ébin dann tan néna lontan. Mi koné pa si néna ankor dé ka konmsa koméla mé dann tan l’avé souvan si tèlman ké granmatin lo zyé téi rèss kolé é si lété pa lo tyède téi rouv pa.
Mé o fète, la nou lé dann sanss prop mé dann (...) -
I fo vèye dsi noute bann piman konm lé dsi l’fé-lé inportan !
3 octob, sanm JustinMézami, si zot i sava dann in landroi i vande piman kissoi dann marshé forin, kissoi dann bann boutik léguime i vann piman galman. Si zot i rogarde bien dann zardin lé z’inn lé zot, mi panss zot la romarke in n’afèr. Opliss i sava, opliss ni oi nouvo piman in pé toute form.sirman zot i doi dir, bann piman-la sa la pa piman La Rényon.
Toute fasson, piman sé piman ! Poitan sa lé pa vré. Si nou l’avé piman sé in pé toute kalité lété fine abityé avèk La Rényon, épi avèk nou rényoné. Nou téi koné piman zoizo, (...) -
« Malèr i ariv a shoval épi i ropar a pyé »
3 octob, sanm JustinMédam, méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, dann toute lang néna lidé k’in nafèr dézagréab i ariv vite épi li ropar dousman. Dann somi-lo mo Daniel Honoré mwin la trouv in n’afèr konm : « malèr i rante par la porte, li sorte par lo trou sérir ».
Parèye ankor kan i di : la maladi i ariv a shoval i ropar a pyé. Toussala pou mète anou an garde konte bann zafèr mové i pé ariv anou dann noute vi dsi la tèr.
Lé vré lo malèr i fé son bann zanons li mé sé nou (...) -
Partage de connaissances entre nos gramounes isolés et les jeunes en insertion de la Maison Familiale Rurale de la Plaine des Palmistes
3 octobre, par Patrice LouaiselExpérience pédagogique intéressante que celle-ci…
-
Si ou la fé demoune kékshoz lé mal, sé ou k’i doi trouv lo moiyin pou réparé
2 octob, sanm JustinMézami mi sorte lir in fraz Olivier Bancoult la di sa, néna inn-dé zour osinonsa kék z’èr dann in mission li l’apré fé dann zétazini l’Amérik. Si zot i vé, zot i pé alé dann zot zoinal pou konprann in pé la mission lo résponsab Chagos. Li sar La Rényon dann moi d’oktob épi li va done son prop zésplikassion.
Mé déza li di anou li lé dann in mission laba dann l’Amérik avèk in gran proféssèr i apèl David Vine épi in om de loi ékrivin Philippe Sands, la vni issi La Rényon dann komansman l’ané épi in l’assossyasion (...) -
« Antanssion mézami, tèrla na mové zam »
2 octob, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami i paré demoune La Rényon la pèr mové zam. La pèr sansa i rode rante an kontak avèk zot : in kiryozié pérèz konm i di… Souvan dé foi mi antann dir, kan i pass koté simetyèr la nuite, i fo dépèshé, la pa bézoin amizé kan wi pass la pars néna bann zam zérante é bann zam zérante lé toultan apré rode in kor pou porte azot é si sé ou k’lé shoizi oute poi lé o fé. Porte atanssion mé ou lé mal !
Mézami souvan mi di, dann (...) -
Chassez le naturel, il revient au galop
2 octobre, par Paul DennemontRadio Péi, Réunion Première à Saint-André
-
Na poin pti pèp, na poin pti lang ! Si nou téi parl ankor in kou la lang
30 séptanm, sanm JustinDopi in bon koupe de tan, dann plizyèr péi, déssèrtin i aksèpt pi tro la diktatir la lang ofisyèl dann lo déba politik.
Na poin lontan l’assanblé La Martinik la désside fé avèk la lang kréol Martinik in dézyèm lang ofissyel. Bien sir la késtyon lé vérouyé ziska zordi par la konstitission la Répiblik franssèz é lo Prézidan konsèye réjyonal la Martikik la rokoni li mèm, sé in vote ké zot la fé mé tribinal va kassé an atandan in zour in modifilkassion La konstitission
La pa pou domin, lé vré, mé pétète pou apré, (...)
Chroniques
- Images de notre Histoire
- Oté
- L’invité(e)
- Libres propos
- Chronique de Raymond Mollard
- Point de vue
- Alon filozofé
- Di sak na pou di
- Actu de la semaine
- C’en est trope
- Café Péi
- Chronique de Jean-Paul Ciret
- Conte de Noël
- Handicapable !
- in kozman pou la rout
- L’instant éducation
- La lang na poin lo zo
- La Réunion : des séquelles de l’époque coloniale ?
- Le coin de ...
- Le Mot de l’ADIL
- Le mot du CAUE
- Nou lé kapab
- Photo du jour
- Réunionnais D’ailleurs
- Sport et inégalités
- Tribune libre