Lo Voiyajèr san bagaj !
24 févrié 2014, sanmI prétan dir, nout mémoir sé nout l’idantité. Konbien foi ni ropass, dann nout tèt, lo fime kan nou lété marmay, kan nou lété in for marmay pou (…)
I prétan dir, nout mémoir sé nout l’idantité. Konbien foi ni ropass, dann nout tèt, lo fime kan nou lété marmay, kan nou lété in for marmay pou (…)
Shomin Gran-boi, sa lé long, ti-pa, ti-pa n’arivé ! Mi pans, konm moin, zot i koné bann parol maloya i di sa mé mi koné pa ,si zot la fine fé (…)
Zot i koné la sanson po marmay : « tranpé dan luil, tranpé dan lo, sa fera in eskargo tou so, niméro zéro, la kiyèr dan l po, kapitèn banjo ! » So (…)
Mi sort rogard biltin l’informasyon, mi pans dsi rényon-promyèr o sinonsa dsi l’ot shène. Konm dabitid in bonpé zimaz, san bokou zésplikasyon é (…)
Moin lé kontan, mon poul noir la giny 6 ti poulé. Na dé troi sominn moin la aport dan mon karodboi dé poul, inn pli zinn, inn pli vié,in zinn (…)
Akoz lé shoz lé pa pli sinp ké zot i lé ? Pars, pétète, konm in pé i di, lé konpliké pou fèr sinp. Sa lé vré dann in pé tout zafèr konm par égzanp (…)
Déza po ékri si lordinatèr, obli pa léspas aprè virgil, poin, i apèl sa an fransé ponktiasyon. Moin lapré koup mon brans pavoyié, nin pé i di (…)
Mi koné pa si zot i rapèl zistoir-la. Sa lété dann liv léktir lontan... In boug l’avé in poul é poul-la té i ponn zèf an or. Toulézour li l’avé in (…)
Dézà lariv justin lo zistwar lo kok manzé par lo papang déé(2) foi, pa lo minm kok, inn aprè lot ! Zordi dézinm bouk i krèv pars li la manz (…)
Mi sort lir kékpar, La Frans nana lo dézyèm domèn maritime an parmi tout péi. L’Amérik i vien an promyé avèk plis douz milyonn km2. La Frans i (…)
Si zot i lir justin zot la vu na dé zour dsa, moin té ékri « mon péi lé sal, sal, sal, moin lé déséspéré » ; zot i rapèl lo ta la sann lizine (…)
Nana in pé d’tan zot i koné, l’avé désèrtin mo téi falé pa di. Lété konmsi ou té apré komète in krime lèz mazésté kont La Frans. Té i falé di ou (…)