
Poisson d’avril
25 juin, parSouvandéfoi, n’i lir dann liv ke kréol sé-d’ boug « qui tournent lo dos à la mer ». Sépa si lé vré ! An-touka, po sa par, Tikok st’in marmay k’i (…)
Souvandéfoi, n’i lir dann liv ke kréol sé-d’ boug « qui tournent lo dos à la mer ». Sépa si lé vré ! An-touka, po sa par, Tikok st’in marmay k’i (…)
Tou-lé-zan, dann moi zanvié-févrié, Tikok i sa rod gèp ek son bann kamarad. Zot i tras dann piton, la savann, la ravine… partou, é, souvandéfoi, i (…)
Vandrodi-Sin, granmoun Biganbé (lo papa Tikok) ek granmoun Zilo (sad Tikarl) la parti rod gèp, akoz so zour-la i manz pa la viann. Tikok ek (…)
« Monmon ! Not dé Tikarl i dsann la kaz Timari, in ? – Alé azot. Amiz pa soman. Sirtou, Tikok mi prévien aou, artourn pa isi ek linz an morso, (…)
Dèk la klos la soné, Tikok la fons dan la kour lékol konm volay si grin maï, é tout suit la komans santé : « Vive lé va-kan-se, pa de pé-ni-tanse (…)
Di sak zot i vé, listoir d’ Frans ek listoir d’ la Rénion, sé dé ! Ogard in marmay konm Tikok : toultan li lé pri dan in trin si kestion d’ sak i (…)
Kaziman tout zistoir mantèr i rakont an Frans, laba i mèt sa si lo do « Toto » sinonsa « Marius et Olive ». Isi La Rényon, ni profèr mèt si lo (…)
Misié Léon, Wistiti 1 , lavé in tiktak éksopré po amont marmay lékol. Daborinn, kayé-la, bann fami lavé poin po soplinn sanm li : marmay té i (…)
Kan Tikok té kour moiyin-dé, li lavé in mèt dékol té i apèl Misié Léon. Soman marmay lékol té i kri ali : « Wistiti », parapor li té rosanm in (…)
Bonpé d’ moun i koné zistoir-la : i di konmsa, in zour, in marmay Morisien té vé aprand1 Langlé son kamarad. Alors, li trouv son kamarad, li di : (…)
Tikok navé in kouzin té apel : "Mésié Klod". Lété in kouzin troizyinm dégré. Tikok konm toulézot, té kri ali "Mésié", akoz li (…)
Kréol i inm donn lo moun ti non gaté. Insi, dann lékol ousa Tikok i lé, tout marmay na sakinn son nti non : na inn i apel Robèr Sanpié ; l'ot (…)