Mézami, yèr lété lo dis Mé in date anivèrsèr la loi Taubira, in loi i rokoné lésklavaz avèk la trète konm krime konte l’imanité. Domaz issi la Rényon pou bann marmaye lékol sa lété in zour d’pti vakanss é mwin lé sirésèrtin l’anivèrsèr loi-la lété pa sélébré konm k’i fo é té pa lokazyon in bon losson listoir pou noute zénèss par rapor sak noute zansète la konète.
Déza ké souvan dé foi, demoune néna labitide banaliz bann date konmsa - fèr an sorte demoune i di, lo passé sé lo passé é ni sava pa pass san t’an pou anparl (...)
Lakey lo sit > Chroniques > Oté
Oté
-
Lindamnizassion ! Pa sète bann viktime mé sète bann bouro ! Pa sète bann zésklav mé sète bann zésklavaziss
11 mé, sanm Justin -
« In bann pti fourmi lé kapab ral in gro kankréla »
11 mé, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, mi panss zot la fine oir fourmi ral kankréla. Fourmi lé pti é kankréla lé gro mé kan bann fourmi i réini zot fors ébin zot lé kapab ral lo gro zinsèk.
Mé si ni lèss par koté lo zistoir d’fourmi é lo kozmann kankréla, kossa kozman-la i vé dir ? Mi panss sa i vé dir sinpleman si ou lé solidèr ou lé kapab fèr dé shoz é sa lé vré biensir pou nou an sossyété.
Alé ! mi kite azot rofléshi la dsi é ni rotrouv pli (...) -
Fèr in shoi idéolojik ! Néna d’ote kalité d’shoi ? Vi d’issi i rossanb pa !
10 mé, sanm JustinMézami tazantan mi lir bann komantèr déssèrtin kriyèr d’nuite i mète dsou bann zartik é shak foi k’in déssidèr osinonsa in ède-déssidèr i fé in propozission mi antan parl in shoi idéolojik. Sé konmsa ké pou lo tram-train Paul Vergès l’avé fé, lété soidizan, in shoi idéolojik. In train pou La Rényon wala pou vréman in shoi idéolojik !!!!
Kan déssèrtin téi di sa, zot téi vé dir néna d’ote kalité déssizyon lé possib prann an métan lidéoloji d’koté : donk wala k’i pran bann déssizyon sinploman téknik, osinonsa ékonomik é (...) -
« Malèr i ariv a shoval, i ropar a pyé ! »
10 mé, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, zordi mwin la anvi anparl azot kozman-la si tèlman mwin lé sirésèrtin zot i koné sa. Ni koné demoune, la plipar d’tan lé pa optimiss, an kontrèr zot i oi la vi an noir la plipar d’tan : in pti linkonvényan é oila k’zot lé parti pou souplégné mé lé vré lo malèr konm la maladi sa i ariv san bate dsi la porte é lé rar in bon ouvèl nouvel i ariv konmsa.
Parèye pou la maladi, li ariv an vitèss, mé pou larg aou li (...) -
Kan lo saj i amontr la lune, linbéssil i rogarde lo doi
7 mé, sanm JustinMézami, yèr soir, mwin t’apré diskite avèk plizyèr kamarade dann in rankonte rante zami politikman de gosh. La tète de turk asoir-la lété in kapitakist rényoné la invèsti dann biznèss. Si mi kroi azot toute té kritikab, toute lété bon pou zété dann bononm-la é konm kritike zot téi sava pran sak in léditoryalist pouri i di souvan dé foi dann son ribrik zoinal samdi.
In néstan avan lo mèm group té apré parl Air Austral é lo tro d’sakrifiss bann kapitalist ni pé batiz konprador téi domann bann travayèr l’antropriz (...) -
« Bèf i travaye, shoval i manj ! »
7 mé, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami zot i koné de toutan issi La Rényon téi konsidèr bèf konm sak i fé travaye pli dir é shoval konm in zanimo pou fé plézir lo mètre si tèlman ké shoval téi manj an promyé é bèf téi manj apré é pa forsséman sak néna d’méyèr.
Astèr, biensir, nou l’apré koz bèf avèk shoval, mé sé la sossyété ké ni viz : in sossyété lo travayèr avèk son gro min kalèz sé lo dèrnyé pou bénéfissyé son travaye é ankor lo réstan d’son (...) -
Témoignages, shapo ba pou toute bon konba kominist épi Rényoné améné !
6 mé, sanm JustinMézami, M’a dir azot in n’afèr : pou mwin nou néna la shanss avoir in patrimoine konmsa, konm noute zoinal Témoignages, la akonpagn anou dopi toute so tan-la — katrovin z’an la pa katrovin zour ! — dann in gran transformassion noute péi… Biensir nou nora vouli, nou nora émé, souété noute péi i transform ankor pli vite, ankor pliss a-fon é dann in méyèr sanss : pliss l’égalité, pliss la rényonité, pliss lo dévlopman é dann la défanss noute l’anvironeman. Ni rèv d’in péi i aboli la mizèr mé zot i koné nou lé ankor (...)
-
« Si té kari poisson, té fine gaté ! »
6 mé, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, mwin lé sir dann zot fon d’kèr, zot i koné kozman-la sof pétète si zot lé fine obliyé pars konm toute kozman li la konu, konm i di, son tan d’gloir épizapré son tan d’loubli. Mé la pa pars li komanss daté k’i fo obliye ali pars li néna in sanss dann noute sossyété.
In zour mi rapèl mwin l’ariv an parmi épi mwin la assir san di bonzour. Kan mwin la vi manyèr demoune téi rogarde amwin, mwin la lèv konm in robo (...) -
… San konté bann sizé d’mékontantman !
4 mé, sanm JustinMézami mwin la touzour èm listoir é mi rapèl dann listoir bann zoinal mon liv istoir téi anparl la lanterne Rochefort, in zoinal dsi la fin disnévyèm syèk kontestatère épi ironik é sé li mèm téi afish in zour : « La franss i konte vin milyon d’sizé san konté bann sizé d’mékontantman. »
Astèr la franss néna bonpé pliss ké vin million d’sizé, mé mwin lé sirésèrtin bann sizé d’mékontantman la bien goumanté dopi so tan-la é si ni parl la franss l’outre-mèr, mon tète a koupé, mwin lé sir lo bann sizé d’mékontantman lé (...) -
« Piman lé for, kalou son mète ! »
4 mé, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, zot konm mwin, ni koné in ta avèk in paké proverb rényoné. La plipar d’tan sa i ral anou. I ariv kant mèm lo provèrb la pa in provèrb mé arienk in zé d’mo. D’ote foi ni domann anou kossa sa i vé dir pou vréman ? San trouv la klé.
Dann provèrb mwin la marke an-o la néna in zé d’mo dsi lo mo « for » : piman lé for, kalou ossi lé for mé la forss lé pa mèm natir. O fète zot i koné la forss piman i mézir an (...) -
Donn manzé lo bébète sansa non ? Nourrir la bête ou pa ?
3 mé, sanm JustinMézami kan wi sava dann in manifèstassion lonm sèrte yèr par yèr té lo promyé mé, wi antan in kantité kozman dé foi wi konpran, défoi wi konpran pa. Dann in ta d’moune, shakinn néna son kiltir, shakinn néna son lidéolozi, shakinn néna son prop mo pou li ésprime son panssé sansa son lopinyon.
Donk dsi la fin lo parkour, momandoné mwin l’assiz dsi in mir, émwin lét a koté in moune té apré di sak mwin la ékri an-o la. Li téi di léspréssion dann la lang franssé é mwin la sèye konprann sak li téi vé dir. Par lo bann (...) -
« Si ou la pèr pèrde toute, ou na ka manz o pyé »
3 mé, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé opyé d’lo mir k’i oi lo masson ?
Mézami, shak foi wi manz kékshoz o pyé, wi pé dir dann oute kèr, wala kékshoz volèr i trap ar pa avan mwin. Mé si wi atann ankor pliss, ankor pli zoli, wi zoué pou loboujaron volèr é konte la vote.
Mi rapèl dé travayèr shé in mèm patron : lo promyé i atann lo moune i pèye ali an gro, total é kapital, lo dézyèm i domann l’avanss firamézir lo travaye i avanss. In zour lo patron la tonb dan la dèsh lo promyé la rogrète (...) -
In promié mé pou la pé
2 mé, sanm JustinPromié fwa dopi mi fé défilé promié mé, mi wa telman pancarte pou la pé.
Par le fèt, 1er mé lé avan tou in zourné pou rovendikasion travaiyèr. Sé in zour spésial pou zot fé entann à zot. Bien souvan, Isi la Rényon ni domann « travay pou kréol », parse Isi na bonpé shomaz mé nou na bonpé konkirans ek travaiyèr y sort déor.
Nou domann, konm partou, Logmantasion salèr, parse bien souvan, gran patron y guingn bénéfis mé li oubli ke sé grasse son travaiyère, alors li partaz pa la rishès produi, li garde po li é lé pa (...) -
« Son lang i grate ! »
2 mé, sanm JustinMédam é Méssyé, la sossyété koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami mi panss zot i koné kozman-la. I anploiye sa kan in moune olèrk kozé noré in bon rézon pou fèrm son bèk. Dann in ka konmsa, zot i koné kossa i pé dir ali ? I pé dir ali, « tourn sète foi oute lang dan oute boush avann kozé. »
Mé finalman shakinn lé lib fé konm li vé : fèrm son také osinonsa kozé sof si dann déssèrtin ka wi pran dé risk.
Alé ! Mi kite azot rofléshir la dsi épi ni rotrouv pli d’van, sipétadyé. (...) -
In sinp késtyonn konfyanss dan nou pou nou avanssé !
30 avril, sanm JustinMézami, na poin lontan Prézidan La Franss la anvoye in mission dann toute péi l’outre-mèr pou oir si ni vé in modifikassion noute éstatu, koman ni vé sa, pou kossa ni voudré sa sansa ni voudré pa é an passan i gliss inn-dé mo dsi sak lo gouvèrnman li mèm li propoz. Biensir mi koné pa kossa banna la di rantrezot. In pé la mèm di zot i vé pa k’i toush lo sakrosain léstatu.
Mwin pèrsonèlman mi koné sak kominiss i propoz : in gran diskission rante toute bann fors viv épizapré si lé nésséssèr in modifikassion pou (...) -
« Astèr doboute guète ! »
30 avril, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami lé pa rar demoune i yème an silanss é la pèrssone émé i fé pa in ka, kissoi èl i romarke pa, kissoi èl lé an foutan. Si tèlman la pèrssone k’i yème i siporte son mal an passyanss.
Mé konm i di baton défoi i shanj de boute é la pèrssone k’i mépriz toudinkou èl i yème son tour é sé l’èr ké l’ote i trouv soulyé pou son pyé é èl i fé in kroi dsi son lamour anssien méprizé.
So kou issi èl i pass fyèrman avèk in rogar (...) -
Lékours shoval : Dopi zistoir mon papa téi rakonte ziska prozé Paul Vergès
29 avril, sanm JustinMézami mon papa, dann tan li lété ankor dann monde par issi, téi yèm bien rakonte zistoir. Té pa solman zistoir Tizan-Gran Dyab osinonsa Lyèv avèk tortu, Laramé é toute bann zistoir la Rényon mé l’avé ossi son vi konm li la viv é suivan son manyèr rakonté.
Zordi mi rapèl in zistoir la kours shoval, kan l’avé la kours la Redoute-Sin-Dni épi l’avé in shoval blan téi apèl Verdun é sa l’avé lo fon mèm. Téi apèl ali shoval troi tour é si li lété dèrnyé promyé tour, dann milyé la bann dézyèm tour, troizyèm tour sir li (...) -
« La vyèrz noir, li la dépoz son zoutiye ! »
29 avril, sanm JustinKoz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, dann inn vi d’travaye néna déssèrtin moune lé kontan, d’ote lé pa kontan é an parmi sak lé pa kontan néna i sava ziska dépoz zot zoutiye la vyèrz noir konm in promèss zamé pi ansèrv ali.
Mi rapèl in zour nou té apré distribyé trak pou plantèr é ni trouv in moune é moune-la i di anou, mwin la koupe kann toute in vi é astèr mi koupe ar pi ali. Mon zoutiye mwin la dépoz la vyèrz noir. Divé la tro fatig amwin san konté lo shyass de (...) -
Si nou té i parl in pé Anchaing, in zésklav parti maron
27 avril, sanm JustinMézami, zordi mi yèmré ni koz in pé dsi Anchaing. Zot i koné in gran maron la done son nom in piton par-la dann Sirk Salazie — in piton avèk in bone vu dsi la Rivère du Mat. Par la mèm bann shassèr d’noir maron i ariv kan zot i monte par lo li la rivyèr pou alé tyé bann maron é toush in prime.
Mi doi dir azoté tan lékol primèr mwin la antann parl listoir — la lézann — Anchaing pars dann tan-la nou l’avé la shanss, an parmi noute zéfé, l’avé in liv istoir épi zéografi é dann liv-la téi parl listoir bann maron. (...) -
« La brèz dsou la sann »
27 avril, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, zot i koné la brèz, zot i koné la sann Zot i koné la brèz sa i bril drolman pars sa lé drolman sho. La sann ossi i pé z’ète sho, mé pa si tèlman konm la brèz. Solman i pé arivé k’lé dê imaye ansanm é in sinp pti kou d’briz é la flamm i démar.
An déor la brèz pou vréman, la sann pou vréman, la flam kossa sa i fé panss azot ? Pou mwin sa i fé panss amwin in karaktèr d’moune. I diré li lé tidousman donk li sé la (...)
Chroniques
- Images de notre Histoire
- Oté
- L’invité(e)
- Libres propos
- Chronique de Raymond Mollard
- Point de vue
- Alon filozofé
- Di sak na pou di
- Actu de la semaine
- Bayalina
- C’en est trope
- Café Péi
- Chronique de Jean-Paul Ciret
- Conte de Noël
- Handicapable !
- in kozman pou la rout
- L’instant éducation
- La lang na poin lo zo
- La Réunion : des séquelles de l’époque coloniale ?
- Le coin de ...
- Le Mot de l’ADIL
- Le mot du CAUE
- Nou lé kapab
- Photo du jour
- Réunionnais D’ailleurs
- Sport et inégalités
- Tribune libre