
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
27 octob 2017, sanm
Mon bann dalon, zot i koné bien koméla nana in zourné éspésyal pou bann lang épi bann kiltir kréol. Dopi 1983 lé konmsa é si mi tronp pa nou bann militan kiltirèl rényoné nou lé pou kékshoz la-dan., avèk nout bann kamarad séséloi, bann z’antiyé épi tout bann péi épi bann pèp i koz in lang kréol épi i ansèrv sa pou mète anlèr nout bann kiltir.
Lé vré bann péi épi bann pèp i ansèrv z’ot lang kréol konm in lang ofisyèl lé rar konm korn lapin : ni pé di lo nom « Haïti », ni pé di galman « Lé Sésèl ». Ni obli ar pa l’il Maurice la donn son lang kréol na poin si tèlman lontan in éstati li l’avé poin . Zot i koné bann shagosien nana z’ot prop kréol..I paré la-ba dann in gran vil bann z’amérikin i apèl New-York in kréol nana in éstati lang ofisyèl. Mi pans zot i koné La Rényon sé in l’androi nana in bon kantité d’moun i koz kréol rényoné, parèy pou La Gwadloup i koz gwadloupéin, la Martinik lo martiniké, la gwiyane avèk son lang gwiyané épi in bann pti zil.A ! moin té i sar obliye La Louisiane pars la-ba galman nana in bon pé d’moun i koz ankor z’ot lang kréol.I fo pa non pli ni zap tout bann lokitèr kréol nana dann La frans égzagonal. Sirman plizyèr santène milyé d’moun.
Dé pti mo ankor pou dir azot nana in kréol portigué, dann bannzil kap vèr, nana in kréol éspagnol, in kréol z’anglé, épi in kréol olandé… pétète d’ot ankor mi nonm pa é mi pans zot va éskiz amoin. Mi arète la, mé mi tienbo dir azot partou nana in popilasyon mélanjé mèm métisé, partou demoun tout koté la fé la rankont, in lang kréol lé éné. Po fé kosa, Pou roganiz lo travaye, pou antro-kozé, pou fé bann shanson , pou souvan défoi roganiz l’ésploitasyon, dé foi lo vyol, dé foi d’ot shoz ankor la pa tro katolik mé nout listoir sé nout l’istoir, nout pasé sé nout pasé, nout koméla sé nout koméla é ni pé pa antèr sa.
Donk ni doi pa di lo kréol mé lo bann lang épi kiltir kréol. Nou lé nonbré, mé boudikont ni tonm famiy kant mèm in pé : nou la konète l’ésklavaz épi la trète, nou la konète l’angazis épi souvan dé foi l’ésploitasyon kolonyal. La plipar rant nou nana z’ansète i sort l’erop, i sort l’afrik, i sort l’azi osi dann l’inn, kisoi la chine kisoi d’ot l’androi ankor. Nout z’ansète la mayé pou donn in bann métisaz : métisaz la ras, métissaz la lang, métisaz la kiltir, la kuizine. Nou lé rish avèk nout bann métisaz-la. Nou nana nout bann mizik, nou nana nout bann zistoir pou rakonté, nou nana nout bann valèr. Ni mérite in méyèr plas ké sak i done anou dann nout bann péi épi an déor.
Tout fason ni doi pran tout nout z’ansète, ni doi pa zète arien la-dan, pars zète in pé sé arsort pli pov é ni vé ète rish par raport nout dvèrsité.
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)