Kissa sa la sov noute lang kréol si èl té dann danzé ? Si la pa lo pèp rényoné par li minm – morso niméro 4

Kan bande zékspère i travaye dsi lo vivan : noute lang kréol La Rényon

7 octob 2021, sanm Justin

Mézami mwin néna ladmirassion pou bande zékspèr noute lang kréol la Rényon. Mi suiv azot dopi bande zané 60 mé mi koné néna d’ote la travaye dopi avan konm Vinson par ébzanpe, mé mi koné myé sak lété fé dopi lé zané sossante. Mi koné sak la travaye dossi la grafi, in travaye bien itil kissoi an Oktob 77, kissoi an grafi linivèrsité lané 1976, kissoi ankor lo KWZ, lo tangol, épi sète la sorte an dèrnyé dann in larbitraz plizyèr pèrsonne.

Mi koné galman toute sak la travaye dsi la gramèr pars sa sé in n’afèr kapital : na poin la lang san la gramère épi la sintaks. Mi obliye pa toute bande léksik éi bande diksyonèr la parète dopi la finission vintyème syèk, ziska zordi komansman 21e. Bravo pou sak la travaye dsi létimolozi. Bravo pou bande zékspère pars zot l a travaye dsi lo vivan. Zot noré pu travaye dossi in kor mor mé a mon avi norété bien difissil pou zot rande ali la vi.

Na poin in sèl doute dann mon kère : si lé vré in pé l’avé monte lo prozé satanik fini avèk noute lang kréol la rényon, mèrsi bondyé la koupe la manké. Noute kréol lé vivan é bien vivan. Astère kissa la ténir ali vivan ? Li nor pi ète mor é bande zékspèr noré pi travaye dossison vikabilère, son gramère, son létimolozi, sak bande zékrivin nora ékri dann lo passé, bande déklarassion tribinal... Konm mi di, késtyonn lang wi pé travaye dsi bande kor mor : lo latin par ébzanp, sansa lo grèk ansien, laraméin, épi toute in kantité kadav de lang avèk in fèb possibilité pou rande ali la vi, mé zot la travaye dossi lo vivan é sé sa zot shanss épi la note galman.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus