La défans la koz dé fam dann tann lé z’ané noir

17 mars 2017, sanm Justin

Mèrkrodi soir moin la antann Fransoiz Vergès dann télé : el té apré ésplik kèl politik gouvèrnman fransé la aplik bann fam épi bann zanfanisi La Rényon dann in tan, moin pèrsonèl, mi apèl sa « bann z’ané noir » nou la konète dann tan bann préfé batayèr, dann tan gouvèrnman li-mèm kisoi la droit, kisoi la gosh té i vanj a-fon kont lo pèp rényoné. Sa sé in n’afèr la mémoir in pèp i pé pa éfasé.

Kosa ? Kosa zot i di ? Dopi isi mi antann inn-dé voi l’apré di : kosa ou i di la ? Pou kosa ou i di sa ? Lé bien nésésèr rakont in n’afèr konmsa… mèm si lé vré ? In moun normal i diré oui, pars i fo konète l’istoir in pèp kisoi pou shakinn rant nou, kisoi pou sak va vni apré nou dsi la tèr nout péi ! Kisoi pou tout sak i vé fé in kékshoz pou tir anou dann fénoir ! Kisoi pétète pou bann viktime in sistèm pou réklam tribinal i rokoné kosa, momandoné, lo pouvoir kolonyalis sansa néo la fé azot, la fé anou.

Sa lé vré pou bann z’anfan La Kreuz ! Sa lé vré galman pou bann viktime la frod z’éléksyon ! Sa lé vré pou la politik la migrasyon konm gouvèrnman épi son bann konplis l’amenn ali ! Sa lé vré osi pou la réprésyon kont nout parti kominis épi son bann militan ! Sa lé vré ankor pou nout zournal Témoignaz sézi karant troi foi. Mi diré galman sa lé vré pou lo kou nout pèp la gagné konm pou son rézistans é la rézistans in pèp sa lé inportan pou konstrui son l’idantité.

Final de kont, moin la bien aprésyé lo kozman Fransoiz : in kozman so soir-la téi port dsi la koz bann fam. La koz bann fam rényonèz dann tan lé z’ané noir.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus