La lang konm fèy dé rout pou la kultur in pèp

20 zanvié 2017, sanm Justin

Shakinn rant nou nana in pasé, in prézan, épi i fitir. Pou nou, sa I apèl yèr, zordi épi domin. Nou l‘éné in l’androi, in zour, in l’èr é si nou la pa konète z’aksidan dann nout vi, ni pé rotras nout parkour ziska zordi… domin ni koné pa pou vréman mé ni pé kant mèm maziné ousa nou v’alé, kosa nou va fé pars domin ni fé ali avèk yèr épi zordi. Sa lé bien fasil pou konprann !

Pou in pèp osi ni pé dir lé konmsa : li na in pasé, li na in prézan épi li na in fitir-yèr, zordi, domin. Lo pasé, li pé konète dann son l’istoir kisoi in l’istoir ékri sansa gardé dsi bann nouvo sipor, kisoi ankor rakonté par bann z’ansien é ramasé dann bann lézann. Yèr, zordi, domin ni pé apèl sa son fèye dé rout : kosa li la travèrsé, koman li la travèrsé dopi lo tan li la komans égzis konm in pèp ziska zordi. La Rényon, son l’istoir koni i komans dann milyé disètyèm syèk é zordi ni tonm l’ané 2017 donk nout parkour ni pé apèl koni i okip in transh l’istoir troi san sinkant z’ané : sa i fé pa bonpé konm zot i pé romarké. Désèrtin pèp nana in l’istoir bonpé pli long mé d’ot l’istoir lé pli kourt ké la n’ot.

Dann tan nout l’istoir, mèm si li lé kourt, nou la nyabou fé in lang pou nou ; pou ansèrv tout sak in lang i ansèrv. Nou la nyabou dévlop in kultur é ni koné k’in kultur lé in portan pou la vi in pèp. Ni koné galman la rolasyon nana rant la lang épi la kultur épi son bann manifèstasyon. Sa i vé pa dir, la lang lé tousèl konm zoutiy pou tout bann manifèstasyon iultirèl nout pèp, mé sa i vé dir li zoué in bon rol dann la kiltirépi lo bann manifèstasyon kiltirèl.

Pou arprann in kozman madam Rita Mae Browwn - in l’ékrivène l’amérik, « la lang sé in fèy dé rout pou la kultur in pèp é pou donn l’indikasyon son bann moun ousa i sort é ousa i sava ». Koman li la travèrs lo tan pou alé ousa ké li vé alé.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus