
Assemblée générale de la section PCR de Sainte Suzanne
2 juillet, parC’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
28 févrié 2020, sanm
Si ou i vé ou i pé ékout demoun koz dann radyo. Sansa ou i pé alé dsi bann rézo sosyo. Ou i pé mèm ékout bann zélu zot mèm é i fo bien ou i romark la klass politik rényonèz i ansèrv in pé – bokou konm boukémissèr. Ou i pé dir é tout demoun va bate la min, si néna dé shoz i marsh pa bien sé par la fote la klass politik La Rényon. Sak i marsh bien alor ? Sète-la lé natirèl sansa sé bann sèrvis l’éta i fé roul lé shoz ron.
La késtyon mi poz amoin sé si bann zélu-la klass politik - néna vréman lo pouvoir é si avèk son-sansa son bann-pouvoir, èl i pé shanj vréman lé shoz isi shé nou La Rényon. Lé vré bann zélu néna in sèrtin pouvoir : sète lo mèr lé pa pou néglijé, sète konsèy départmantal non pli, sète konsèye réjyonal i fo pa krash dosi non pli. Donk bann zélu néna in sèrtin pou voir.
Mé lo préfé, sa i apartien pa la klass politik rényonèz poitan sate i roprézant l’éta local néna pouvoir é bann vré pouvoir. Bann gran diréktèr bann sèrvis zot osi zot néna pouvoir é bann pouvoir inportan. Arzout èk sa tout lo pouvoir sak lé dann Paris, tousa lé inportan dizon lo pli iportan pou zèr lé z’afèr nout é épi nout pèp.
Donk pou moin si bann zélu néna désèrtin pouvoir, zot néna poin lo pouvoir shanj lé shoz pou vréman dan sans la volonté lo pèp rényoné.
An pliské sa si i tap dosi la klass politik konmsa, akoz i tap pa galman dsi lo sistème néo-kolonyal é dsi tout sak i fé ké lé shoz i rèss konm zot i lé… Pétète pars lé pli fasil tap dsi la klass politik La Rényon épi koush a tèr dovan lo sistèm néokolonyalis !
Si mi dizé azot i fo komans par shanj sistèm-la pou done bann rényoné in vré résponsabilité pou amenn nout bann zafèr konm k’i fo. Pars si ni pé pa fé rien dsi in bann pan inportan-kaziman ésansyèl - la vi nout péi, nout pèp, isi dann loséan indien i pé pa mète l’otèr dsi nou si lé shoz lé pa fé konm k’i fo. Pars ni pé dir épi répété lo sistèm lé mové é sé par li ké ni avans pa kon ni yèmré..
In n’afèr moin lé sir, èl lé konm sète néna in pé partou dan la Répiblik é ni pé pa di èl lé pou arien si nou lé dann la sityasion nou lé zordi mé pou moin lo prinsipal réponsab sé léta kolonyal ou néo-kolonyal épi son mèm konplis dann la klass politik rényonèz.
Donk sak i vé tapdsi la klass i pé pa non pli done nout klass politik in brové pou son konpétans, son lonèkté, son léfikasité. Ni pé dir politik, li pé tapé, mé san alonz ali bètman dovan léta kolonyal pars sa i aranj ali é la plipar d’tan i diviz anou : ni vé, ni vé pa, ni obliy atak konm i fo lo prinsipal réponsab é sète-la sé pou moin léta (néo)kolonyal.
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Nou la di lotro-zour : Tikarl-la in marmay la teknik, Tikok : in marmay lé plis poèt-poèt ! Sa lé bon, mé soman, l’inn konm lot i pé fé gingn aou (…)
Mézami fitintan lo mo « dékonèr » lété konm i di in galissism pars li té pliss in mo la lang franssèz popilèr la rante an missouk dan la lang (…)
Les 132 régions européennes de la coalition "EUregions4cohesion" rencontrent les vice-présidents exécutifs de la Commission Européenne, Raffaele (…)
C’est avec stupéfaction et colère que nous découvrons la volonté du gouvernement de faire des économies sur la prise en charge des affections de (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)