Sa i sar pa ranpli lo vant mon kouzin malgash ! É mon kouzin shagosien i rant ar pa, so soir, dann son kaz Diégo-Garcia

26 séptanm 2016, sanm Justin

Samdi moin lété dann in asanblé d’moun inportan, in bann moun bien, sanm pou moin ! In l’asanblé demoun bien é k’i koz bien pars sa i fé ké dopi lontan zot i fé travaye z’ot koko d’tète, pou la pé dann in réjyon zot i apèl, d’apré lé mo zot i ansèrv, « l’Indianoséanité ».

Kosa i lé sa ? Sa sé in bannz’il lé dann la réjyon sid-west l’oséan indien. Kisa lé la–dan ? In bann péi lé pa parèy inn-a l’ot. Ni pé di Maurice, Madagascar, Komor, Sésèl, La Rényon épi d’ot ankor i pé z’ète, i doi z’ète la-dan pars ni viv dann la mèm réjyon l’oséan indien. Mé nou lé pa parèy : in pé lé pov, in pé la fine sort la mizèr, é nou la Rényon nou nana d’apré sak banna i di nout nésésèr é mèm nout sipèrfli.

Pou arzouté zot la di é pou moin sé in n’afèr mi aprésyé bonpé : nout z’ansète i sort l’Erop, l’Afrik épi l’azi : sa lé bien vré ! Na inn la-dan la di sirtou nout péi-mèr sé Madagaskar é sa sé in n’afèr i doi fé réfléshi anou : kosa sa i vé dir ? Koman sa l’arivé ? Kèl konsékans i fo ni tir dsi in kozman konmsa ?

Mé toudinkou la dommann poz késtyon é moin la pa gingn pozé. Poitan moin té i vé solman di dé z’afèr : Inn, dopi plis karantan nana demooun, nout kouzin shagosien, i gingn pa rant dann z’ot péi é i fo ni pans azot toultan pars nou, mèm si nou lé loin in koup de tan, ni pé rant shé nou, in zour é zot non. Dézyèm késtyon : talèr sé midi é nout tout i sava manz in boushé. Lé bien ! Mé na inn milyonn malgash l’èr d’midi pétète, ankor zordi, zot na poin arien pou manjé.

Dé romark moin té i vé fèr ! Dé romark moin la pa fé ! In frin pou l’indianoséanité, sansa in rézon pou apiy dsi l’aksélératèr san tardé ? Mé sa i ranpli ar pa zordi lo vant mon kouzin malgash ! Mon kouzin shagosien, pou son par, i rant ar pa so soir Diégo-Garcia

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus