Mézami mon papa, dann tan li lété ankor dann monde par issi, téi yèm bien rakonte zistoir. Té pa solman zistoir Tizan-Gran Dyab osinonsa Lyèv avèk tortu, Laramé é toute bann zistoir la Rényon mé l’avé ossi son vi konm li la viv é suivan son manyèr rakonté.
Zordi mi rapèl in zistoir la kours shoval, kan l’avé la kours la Redoute-Sin-Dni épi l’avé in shoval blan téi apèl Verdun é sa l’avé lo fon mèm. Téi apèl ali shoval troi tour é si li lété dèrnyé promyé tour, dann milyé la bann dézyèm tour, troizyèm tour sir li (...)
Accueil > Chroniques
Chroniques
-
Lékours shoval : Dopi zistoir mon papa téi rakonte ziska prozé Paul Vergès
29 avril, sanm Justin -
« La vyèrz noir, li la dépoz son zoutiye ! »
29 avril, sanm JustinKoz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, dann inn vi d’travaye néna déssèrtin moune lé kontan, d’ote lé pa kontan é an parmi sak lé pa kontan néna i sava ziska dépoz zot zoutiye la vyèrz noir konm in promèss zamé pi ansèrv ali.
Mi rapèl in zour nou té apré distribyé trak pou plantèr é ni trouv in moune é moune-la i di anou, mwin la koupe kann toute in vi é astèr mi koupe ar pi ali. Mon zoutiye mwin la dépoz la vyèrz noir. Divé la tro fatig amwin san konté lo shyass de (...) -
Plaidoyer pour de nouveaux accompagnants parentaux
29 avril, par Frédéric PaulusDes parents, jeunes ou moins jeunes, peuvent être inquiets, angoissés, voire paniqués à l’idée de mettre au monde un enfant qui n’aurait pas été nécessairement désiré, ou du fait de l’impréparation des seconds à la parentalité.
De nos jours la dimension épigénétique complémentaire de la génétique apparaît scientifiquement probante. Cette branche de la biologie étudie les processus vitaux ô combien subtils et complexes à l’origine de la modification de l’expression des gènes, sans en changer pour autant la (...) -
Samdi 13 oktob (prœmié morso)
27 avril, sanm Axel GauvinBayalina, par Axel Gauvin… in roman dann la lang kréol rényoné, an fèyton dann Témoignages -51-
-
Si nou té i parl in pé Anchaing, in zésklav parti maron
27 avril, sanm JustinMézami, zordi mi yèmré ni koz in pé dsi Anchaing. Zot i koné in gran maron la done son nom in piton par-la dann Sirk Salazie — in piton avèk in bone vu dsi la Rivère du Mat. Par la mèm bann shassèr d’noir maron i ariv kan zot i monte par lo li la rivyèr pou alé tyé bann maron é toush in prime.
Mi doi dir azoté tan lékol primèr mwin la antann parl listoir — la lézann — Anchaing pars dann tan-la nou l’avé la shanss, an parmi noute zéfé, l’avé in liv istoir épi zéografi é dann liv-la téi parl listoir bann maron. (...) -
« La brèz dsou la sann »
27 avril, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, zot i koné la brèz, zot i koné la sann Zot i koné la brèz sa i bril drolman pars sa lé drolman sho. La sann ossi i pé z’ète sho, mé pa si tèlman konm la brèz. Solman i pé arivé k’lé dê imaye ansanm é in sinp pti kou d’briz é la flamm i démar.
An déor la brèz pou vréman, la sann pou vréman, la flam kossa sa i fé panss azot ? Pou mwin sa i fé panss amwin in karaktèr d’moune. I diré li lé tidousman donk li sé la (...) -
Kossa bann minis la y vien fé isi ?
26 avril, sanm JustinSo matin navé in lémission dann radio dessi la vizit lo minis légalité fanm-bonom. Mi fé romark à zot ke en fransé y di légalité « homme-femme » mé en kréol, sé fanm-bonom, sa in détaye pétèt mé sa y monte ke kontrèrman sat nout panse, dann nout sosiété kréole fanm lé en avan, alors ke dann lo sosiété fransé sé boug lé promié. Mi ferme la parantèz.
Mé mi arvien dessi mon kozman : komantèr dessi radio à propo la vizit lo minis. La plipar domoun té y apèl, é mêm linvité dessi la radio, toute la bann lété dakor pou di : (...) -
« Konm dofé dann la paille kann ! »
26 avril, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami zot i koné dofé dan la paille kann konm sa lé rapide : kissoi dann karo kann an pèryode séchess, kissoi kan téi pran dann in kaz an paille konm l’avé in bonpé néna lontan. An dë tan, troi mouvman, lakaz, la kizine, lo li kour pa, lo bann mobilyé, toussala té détrui an mwins lo tan k’i fo pou di.
Mé astèr si ni anparl demoune, sak néna lo karaktèr vif, sak konm i di i pran la kolèr o galop. Osinonsa kan in (...) -
Violences intrafamiliales : L’insoutenable légèreté de la parole des ministres de passage… et de leurs subordonnés locaux…
26 avril, par Arnold JaccoudEn novembre 2016, lors des États Généraux des Violences faites aux Femmes organisés à La Réunion, Mme la ministre Laurence Rossignol estimait que le seuil de tolérance dans la population à l’égard des violences dont les femmes sont l’objet avait baissé. Grâce aux mesures gouvernementales et à l’engagement associatif. À l’époque, on décomptait à La Réunion le nombre de plaintes déposées dans les gendarmeries et les commissariats de police à 6 par jour. Aujourd’hui, alors qu’on en est au 6e plan (...)
-
Vandredi 12 oktob (Dézièm morso)
25 avril, sanm Axel GauvinBayalina, par Axel Gauvin… in roman dann la lang kréol rényoné, an fèyton dann Témoignages -50-
-
Salté d’sindrome la paj blansh !
25 avril, sanm JustinMézami mi koné bien asoir lé bien tar kan mwin l’apré sèye ékri mon dë mo pou fé pass sa domin dann noute zoinal Témoignages, bien émé. Mi di azot lé tar é dann in néstan sar minui tapante é mwin sar touzour apré kour déyèr in l’idé, dèryèr in mo, déyèr in tournir, déyèr in lékspréssion kapab fé plézir amwin kan li va afish dossi lékran.
Na poin lontan mwin la di in bon kamarade, pou kossa, li ossi, li ékriré pa pou noute zoinal é li la réponn amwin, sé pars li la pèr lo sindrome la fèye blansh é fransh vérité mi panss (...) -
« Shak pilon na son kalou »
25 avril, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, mi panss mwin la fine marke sa par-la dann Témoignaz. Si lé vré zot va éskiz amwin, si lé pa vré sé k’mon mémoir i flansh. Antouléka zot i koné bien sak i vé dir : sa i vé dir shakinn i pé trouv soulyé pou mète dsi son pyé é mi trouv sa plito optimist pars i di pa « mèm lo shien néna son kamarad ! » donk sa lé vré galman pou d’moune.
O fète kossa i lé lo pilon é kossa i lé lo kalou : pilon avèk mortyé sé topète (...) -
Mayotte : le scandale ignoré
25 avril, par Radjah VeloupouléDepuis 2012, Mayotte est devenu département français, à l’initiative du président de la République française. Pourquoi ? Telle est cette question lancinante qui s’aggrave de jour en jour.
Depuis 2012, Mayotte est devenu département français, à l’initiative du président de la République française. Pourquoi ? Telle est cette question lancinante qui s’aggrave de jour en jour. Les inégalités dont souffre la population mahoraise, sont proprement scandaleuses. De nombreux Mahorais viennent à la Réunion, pensant (...) -
Le plein emploi, à l’échelle locale, n’est qu’une pure question de volontarisme
25 avril, par Youssouf OmarjeeA La Réunion, presqu’une personne sur 2 est au chômage alors qu’elle est en situation d’occuper un poste ou de s’adonner à une activité. Les autres, dont je fais partie, à l’approche de ce 1er Mai, nous remercions le Bon Dieu de nous avoir gratifiés d’un emploi ou d’une entreprise, et, respectivement de nous faire bénéficier d’un employeur bienveillant ou de salariés agiles et consciencieux à même de faire réussir le projet, le dessein et la stratégie définie par les actionnaires et/ou les élus (ou les (...)
-
Pa si fassil ke sa ! D’konète son passé pou konstruir son fitir
24 avril, sanm JustinMézami si néna in lidé la bien avanssé dopi lo gran wati-watia dsi la frèsk Méo la fé pou in lissé Vincendo sé k’nou na bézwin konète noute passé pa solman pou lo plézir konète noute passé, mé pars sa sé kékshoz bien nésséssèr pou konstrui noute fitir.
Si mi di azot mwin noré bien vouli antann bann rényoné anparl së lidé-la… kissoi pou dir sé la vérité mèm an toutan, dann toute landroi, kissoi pou dir la pa avèk sa nou va konstrui noute demin. Pou koué mi di sa ? Pars mi panss konm toute lidé sé kékshoz ki pë ète (...) -
« I pé dir sa in malsoufran ! »
24 avril, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami issi La rényon konm in pé partou, néna d’moune i pran zot mal an passyans. La pa zot pou souplègn pli k’i an fo. Mé néna d’ote i fo oir koman zot pli pti zafèr zot i siporte pa. Konm ou lé pa dan zot, wi gingn pa savoir si i fé mal pou vréman, sansa si i fé mal in pé é zot réakssion lé pli for k’lo mal.
Bann dmounne konmsa, ni apèl sa mal-soufan : si wi di azot ou néna in pyé i fé mal, zot sé lé dé k’lé an (...) -
Vandredi 12 oktob (Promié morso)
23 avril, sanm Axel GauvinBayalina, par Axel Gauvin… in roman dann la lang kréol rényoné, an fèyton dann Témoignages -49-
-
Oté ! Koméla i bonbarde niyaz pou fé tonb la plui don ?
23 avril, sanm JustinMézami mwin la touzour panssé, bann péi konm Dubaï sa lété sèk an graton la plipar d’tan. Mwin téi panss mèm sa l’avé in klima dézèrtik si tèlman téi falé déssal lo d’mèr pou boir sansa pou fé la toilète… Mé wala ké néna dé troi zour, mi rogarde dann télé é sak mi oi la bien étone amwin : l’avé in tan d’siklone, épi la plui téi tonb konm vash k ’i piss. Mwin la panss lété in lérèr mé apréssa mwin la antann dann télé dë zan d’plui la tonb an 24 èr dann Dubaï laba.
Aprésa mwin la antann dir avèk lo réshofman klimatik la plui (...) -
« La pa la fote kouto si volaye i kriye kan i koupe son kolé ! »
23 avril, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mi koné pa si zot i ansouvien kozman-la é mi koné mèm pa si sa in provèrb kréol-rényoné pars souvan défoi mi rode anparmi bann provèrb inn i di amwin kékshoz épi mi mète ali an kréol rényoné - lé pa défandi, sé ziste kékshoz anprété. Kékshoz mi mète a la soss kréol rényoné.
Antouléka kossa sa i vé dir : pou mwin sa i vé dir i fo pa mète lotèr dsi lé zot si i ariv in n’afèr ou mèm lé résponsab. Pars sa sé in labitide in (...) -
Atanssion mé zami, nou lé mal baré konm i di !
22 avril, sanm JustinMézami, néna inn-dé zour, dann noute zoinal Témoignages mwin la ékrir opliss i ariv anou zinkonvényan dsi noute fournitir intèryèr dsi noute manzé opliss sa i amontr anou nou la bézoin noute lotosifizanss alimantèr pars sa lé possib é sa lé dann noute lintéré.
Dèrnyé foi nou la anparl zoignon épi nou la vi kan in gran péi konm l’Inde kan li bloke lésportassion sé nou k’lé bien annuiyé. Néna dé-troi moi té in n’afèr d’tomate é dopi kéktan sé lo ri k’l é movèz kalité — la plipar d’tan li kui an sosoi, an koltar é (...)
Chroniques
- Images de notre Histoire
- Oté
- L’invité(e)
- Libres propos
- Chronique de Raymond Mollard
- Point de vue
- Alon filozofé
- Di sak na pou di
- Actu de la semaine
- Bayalina
- C’en est trope
- Café Péi
- Chronique de Jean-Paul Ciret
- Conte de Noël
- Handicapable !
- in kozman pou la rout
- L’instant éducation
- La lang na poin lo zo
- La Réunion : des séquelles de l’époque coloniale ?
- Le coin de ...
- Le Mot de l’ADIL
- Le mot du CAUE
- Nou lé kapab
- Photo du jour
- Réunionnais D’ailleurs
- Sport et inégalités
- Tribune libre