Inn parti d’gèp
18 juin 2025, parVandrodi-Sin, granmoun Biganbé (lo papa Tikok) ek granmoun Zilo (sad Tikarl) la parti rod gèp, akoz so zour-la i manz pa la viann. Tikok ek (…)
Vandrodi-Sin, granmoun Biganbé (lo papa Tikok) ek granmoun Zilo (sad Tikarl) la parti rod gèp, akoz so zour-la i manz pa la viann. Tikok ek (…)
« Monmon ! Not dé Tikarl i dsann la kaz Timari, in ? – Alé azot. Amiz pa soman. Sirtou, Tikok mi prévien aou, artourn pa isi ek linz an morso, (…)
Dèk la klos la soné, Tikok la fons dan la kour lékol konm volay si grin maï, é tout suit la komans santé : « Vive lé va-kan-se, pa de pé-ni-tanse (…)
Di sak zot i vé, listoir d’ Frans ek listoir d’ la Rénion, sé dé ! Ogard in marmay konm Tikok : toultan li lé pri dan in trin si kestion d’ sak i (…)
Kaziman tout zistoir mantèr i rakont an Frans, laba i mèt sa si lo do « Toto » sinonsa « Marius et Olive ». Isi La Rényon, ni profèr mèt si lo (…)
Misié Léon, Wistiti 1 , lavé in tiktak éksopré po amont marmay lékol. Daborinn, kayé-la, bann fami lavé poin po soplinn sanm li : marmay té i (…)
Kan Tikok té kour moiyin-dé, li lavé in mèt dékol té i apèl Misié Léon. Soman marmay lékol té i kri ali : « Wistiti », parapor li té rosanm in (…)
Bonpé d’ moun i koné zistoir-la : i di konmsa, in zour, in marmay Morisien té vé aprand1 Langlé son kamarad. Alors, li trouv son kamarad, li di : (…)
Kréol i inm donn lo moun ti non gaté. Insi, dann lékol ousa Tikok i lé, tout marmay na sakinn son nti non : na inn i apel Robèr Sanpié ; l'ot (…)
Lékol, na in marmay i apèl Gargoulèt. Li lé long konm in zingad, é li inm fé lo vantar. Lo san zot-dé Tikok i akord pa ditou. Dèk Gargoulèt i oi (…)
Dan lé o, lontan, bann plantèr navé poin révey. I fék, po konèt lèr, zot té « travay » si in sièt*1 zafèr. Gramoun Biganbé, sirtou, lété for po sa (…)
Tikok la trouv in nouvo zé. Rékréasion li zoué èk son dalon Tikarl : « Kalkil in sif, Tikarl ! Dopi inn ziska 1000 ! – Nèf ! Tikarl i di. – Di (…)