Bayalina, par Axel Gauvin… in roman dann la lang kréol rényoné, an fèyton dann Témoignages -65-

Samdi 27 oktob (Troizièm morso)

1 zwin 2024, sanm Axel Gauvin

Ala Lina i arive en vré. Lina sanm Ari. El lé kontan à-n’pa-dire ! Tanmié pou “li”– doktèr malfondé-là ! – Lina lé joiyé konm la joie. Lé si tèlman joiyé, i fo èl i partaze inpé joie-là sanm mwin. Bien sir èl i gaingne pa di amwin ça dirèk, alorse èl i di Mité (in pti fiy inpé brun, i vien d’ débarké) : doktèr i vé i fé opère Ari. Li di konmsa : èk in bon koté d’ soulié somèl bien épé, èk deux zatèl anmaré dessi la kuisse, Ari va gaingne galope partou konm in shoval lash.
– Ou lé kontan, èl i demande (daoir redemande) Ari.
Pou ète kontan, Ari lé kontan. Soman li néna faim, si tan-tèlman faim ! Li néna faim soman i arète rienk de-riz sanm in pti pé la sosse dann fon lo pla : lo volaïy mèm – la viande volaïy – la-fine sové, la-lofé, la-parti maron !
Ari sré plüs kontan – pou ète fran, dizon li noré pa sagrin konm li néna, si té i arète in bon morso pou li : in kuisse bien gra, tande en rozé ; in zézié i kronme sou la dent ; inpé lo sang la fé-kui sanm de-ri, sinon ça srèss rienk in mti morso kourpion ! Inhya ! Néna pi rien ! Zéro-kalbasse-là-fümé-Gran-boi ! Néna pi pou li, Néna pi pou mwin nonpli – k’i part à la sass… ki atande Lina…
Domaz pou bann goulipia-volèr : amwin-là, mi siporte pa – kan-mèm lo zour mwin la pa faim, anplus zordi mwin la faim – mi prétan pa k’i vole mon part. Mi glasse [1] in coup lézot-là !
Mano, pou li éssèye tire son pois dessi dfé, i akize Titone :
– Pa amwin ça ! Ali ça !
Rémon i pèze ankor inpé plus dessi la tête Titone :
– Lu antèr kari sou driz. Ene kouche kari, inn kouche deri, inn kouche kari… Kari dessou, kari dessu !
Lé vré k dann pla Titone, in koté na in bèl tas lo zo, in koté néna – i komanse amontr’ son figuir dessou in tas de-riz blan – in bèl kuisse volaïy roz koman kardinal !
– Mi kroiyé Ari i vené pa !… Hin : ala po ou Ari !

Axel Gauvin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année