
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Bayalina, par Axel Gauvin… in roman dann la lang kréol rényoné, an fèyton dann Témoignages -86-
20 zwiyé 2024, sanm
Té dür, Lina ! Dür, sépa koman ! San ou, loin d’ou, san srèsse in mti fèy out pié-d’boi ! Epila toute mové mazinassion la-passe dan mon tête, la-kraze mon kër ! Akoz èl va yème aou ? Koça èl i pë trouve èk in boug konm aou-là ? Somanké ou i compte pa plüs pou èl k’in peau maniok amèr ! Somanké èl la-fine anmar son kër sanm in ot ! Somanké, à la brine, inn ce bann zabitan-là la-rale aèl dann karo kanne, la-forse aèl dann séon. Somanké èl té dakor ossi : konbien d’ fiy té ti-fiy mois d’ désanm la-vni ti-fanm mois d’ zanvié ?
Té dür ! Oui té dür ! Anplüs, Granmèr san pitié, san konprann (1) – aléoir èl la-fine konprann toute, èl i koné toute (Komank mi pë fé ossi pou pa koze for de ou, Lina, dann mon rèv ?).
Mi pardone pa ali, Granmèr ! Son bann sourir mèm konplisse (2) sanm lo vié, son bann kozman fèy vakoi. In zour, ziska :
« Soubaya, mounoir, vien aou in coup issi, va ! Mwin va rakonte aou in zistoir out granpèr dan son jène tan… ou i koné Granpèr Krishna la-grandi dann boi, dan léo Sinte-Roz. Temps-là, li lavé pa zamé vü la ville, zamé vü milor-sheval (lauto lavé poin). Li té fine woir la mér… kank li té monte dessi pié-d’boi pou li tire lo nid zoizo !
Èl cé-d’ pète à rire, lo Granmér. É mwin, mwin lé à dmandé sépa kèl lidé lé pou passe dann son koko d’ tête ! Malgré, mi fé sanblan mwin lé kontan.
Granmèr i kontinié :
« In kokol, out granpèr dann temps-là ! In koulou, in gogoz, in kouyon alorse ! Soman, gran kokol ! Gogoz-sipaïy ! Koulou kasse-papaye-san-golète ! Kosto, kapor, kouraz néna pou porte dessi son dos lo sharzman kanne, lo bëf, lo sharète, toute ansanm ! E li sé-d’ tonbe amouré ! Pa d’ mwin : zamé vi amwin – ouça noré trouve amwin Sin-Zil-léo laba ! Alorse li tonbe amouré. Amouré fou ! I koze pi : i shante ! I marsh pi : i vole dann sièl ! I assize pi dsi lo rosh piké : dessi nüaz brodé dann sièl ! Si tèlman lé amouré, i fo i marié – pa domin, pa tanto, pa talèr : toute-suite…
Axel Gauvin
(1) Sans indulgence.
(2) Mèm konplisse : complice.
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)