
Poinn dévlopman konsékan pou nou péi l’outre-mèr .
18 juillet, parMézami, mi koné pa zot, koman zot i réazi ané apré ané kan in nouvèl ané i ranplass l’ansyène. Mi koné pa si zot lé sansoussi kan in n’ané i fini (…)
Bayalina, par Axel Gauvin… in roman dann la lang kréol rényoné, an fèyton dann Témoignages -86-
20 zwiyé 2024, sanm
Té dür, Lina ! Dür, sépa koman ! San ou, loin d’ou, san srèsse in mti fèy out pié-d’boi ! Epila toute mové mazinassion la-passe dan mon tête, la-kraze mon kër ! Akoz èl va yème aou ? Koça èl i pë trouve èk in boug konm aou-là ? Somanké ou i compte pa plüs pou èl k’in peau maniok amèr ! Somanké èl la-fine anmar son kër sanm in ot ! Somanké, à la brine, inn ce bann zabitan-là la-rale aèl dann karo kanne, la-forse aèl dann séon. Somanké èl té dakor ossi : konbien d’ fiy té ti-fiy mois d’ désanm la-vni ti-fanm mois d’ zanvié ?
Té dür ! Oui té dür ! Anplüs, Granmèr san pitié, san konprann (1) – aléoir èl la-fine konprann toute, èl i koné toute (Komank mi pë fé ossi pou pa koze for de ou, Lina, dann mon rèv ?).
Mi pardone pa ali, Granmèr ! Son bann sourir mèm konplisse (2) sanm lo vié, son bann kozman fèy vakoi. In zour, ziska :
« Soubaya, mounoir, vien aou in coup issi, va ! Mwin va rakonte aou in zistoir out granpèr dan son jène tan… ou i koné Granpèr Krishna la-grandi dann boi, dan léo Sinte-Roz. Temps-là, li lavé pa zamé vü la ville, zamé vü milor-sheval (lauto lavé poin). Li té fine woir la mér… kank li té monte dessi pié-d’boi pou li tire lo nid zoizo !
Èl cé-d’ pète à rire, lo Granmér. É mwin, mwin lé à dmandé sépa kèl lidé lé pou passe dann son koko d’ tête ! Malgré, mi fé sanblan mwin lé kontan.
Granmèr i kontinié :
« In kokol, out granpèr dann temps-là ! In koulou, in gogoz, in kouyon alorse ! Soman, gran kokol ! Gogoz-sipaïy ! Koulou kasse-papaye-san-golète ! Kosto, kapor, kouraz néna pou porte dessi son dos lo sharzman kanne, lo bëf, lo sharète, toute ansanm ! E li sé-d’ tonbe amouré ! Pa d’ mwin : zamé vi amwin – ouça noré trouve amwin Sin-Zil-léo laba ! Alorse li tonbe amouré. Amouré fou ! I koze pi : i shante ! I marsh pi : i vole dann sièl ! I assize pi dsi lo rosh piké : dessi nüaz brodé dann sièl ! Si tèlman lé amouré, i fo i marié – pa domin, pa tanto, pa talèr : toute-suite…
Axel Gauvin
(1) Sans indulgence.
(2) Mèm konplisse : complice.
Mézami, mi koné pa zot, koman zot i réazi ané apré ané kan in nouvèl ané i ranplass l’ansyène. Mi koné pa si zot lé sansoussi kan in n’ané i fini (…)
C’est une avancée majeure aujourd’hui pour les Dionysien·ne·s touchés de plein fouet par le cyclone Garance : l’État vient d’ajouter (…)
Macron et son gouvernement cherchent à économiser 43,8 milliards pour soi-disant enrayer l’endettement de l’État.
Mézami zot i koné piman ? Sa lé for mé manz ali la pa toute. Wa gingn in bon poikman d’boush mé sa i arète pa la. Pars aprésa néna ankor lé fré (…)
Le projet de parc éolien en mer au large de La Réunion a été évoqué à plusieurs reprises ces dernières années. Des études et étapes ont déjà été (…)
L’armée française a officiellement restitué le 17 juillet ses deux dernières installations militaires au Sénégal, mettant fin à sa présence (…)
Quelques jours avant la tenue du CIOM à Paris, à Saint-Benoît, une centaine d’acteurs politiques (PS-EELV-PCR-Banian-Ansanm-Place Publique), (…)
Le Comité du patrimoine mondial de l’UNESCO, réuni à Paris, a décidé de retirer trois biens situés à Madagascar, en Égypte et en Libye de la Liste (…)
La réunion du Comité interministériel des Outre-mer (CIOM) organisée le 10 juillet par le gouvernement à Paris, sans la présence des élus locaux, (…)
Le Comité de suivi des retraites a indiqué dans son avis que "le niveau de vie des retraités est élevé en comparaison européenne et [que] (…)
Madanm Biganbé l’apo fé kui manzé ; misié Biganbé l’apo as manzé-koson. An-minm-tan, tou lé dé i diskit ansanm : « Marsel1 ! Zot i sa fer l’ (…)
Mézami souvan dé foi, pou sète istoir d’maryaz, lantouraz famiye i fé lanmanshman é si lo zanfan , karaktèr lé fèb,ala ké li lé anbarké dann in (…)