Bayalina, par Axel Gauvin… in roman dann la lang kréol rényoné, an fèyton dann Témoignages -57-

Mardi 16 oktob

14 mé 2024, sanm Justin

Iér-o-soir, mwin la-rève Lina. Dan mon rèv ossi, èl lavé dèf son riban. In pti briz té i fé gonf son shové ; té i aflër ça lézèr ; té i tatang [1]ça, té i anbrasse ça.
Epila, lé pa la briz pou vréman : ça mon réspirassion.
Li tangole [2] dousman son shové.
Li souflète son fron.
Li karesse son zié.
Là, mon léspirassion i vien frole son lèv.
Mon boush i vien plus prés son boush, prés, prés mèm…

Soman alapak lo Ari, sanm son patte-la-klosh, son gro tête zak anpliss, i débarke. Li rale Lina par la robe. El i éssèye shapé. Ari i vé pa largué. Mi kriye :
– Kite anou trankil, don ! Largue ça ! Foulkan aou !
Kèl foulkan li foulkan ! In grin li débouze pa. Mi kriye plüs for, plüs for ankor. Mi éssèye done ali détroi tapin dan son gro kabèsh [3], détroi coup-t’pié dan son patte-là-kloss. Soman Lina i di amwin mové, mové-kér. El i passe devan pou anpare lo coup. Aèl k’i pran. Kan-mèm mon coup-t’poin, mon coup-t’pié na poin la forse, ça i fé plère aèl. Son gro larme i dévide atèr…

Bon rèv-mové rèv, la nuite lé fini. Astèr mi assize, en vré, devan in tab tro ba pou mwin, dan lodër plate in manzé fade, en plin dann milié lo kakaïyeman in bann ti volaïy i pran azot pou demoun.
Mi arète pa lèv la tête pou fé büte mon zié èk lo zié Lina :
“Srèsse rienk inn minite mèm, srèsse 3 ségone, kan-mèm 2 golète distanse (konm n’i lé là), Bondié, done amwin lo zié Lina !
Soman, aèl, èl i vire pi ditou la tête mon koté – i pik rienk lo zié dan son pla. Koça i arive aèl toudinkou ? Koça i arive ossi Adèl Ponpon, son voizine, pou done aèl coup-t’koude dsi coup-t’koude ? Koça i arive lo Adèl, pou guète amwin, pou rire en missouk konm ça-là ?
Pa bezoin ète füté pou konprann. Mé soman, si Lina i rire ossi, èl i trouve arpi mon trasse… Mérsi Bondié : èl i rire pa ! Mérsi : son kolèr i monte. Mérsi : èl i trape son zassiète. Mérsi : èl i dboute. Gran mérsi : èl i sar assize in ot tab, l’ot bor laba, loin lo Adèl Ponpon.

Axel Gauvin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année