Axel Gauvin : In parkour an Rényoné, konm militan kiltirèl, épi konm ékrivin

21 désanm 2023, sanm Justin

Mézami Axel Gauvin la fé anou in kado éstra. Li la done noute zoinal « Témoignages » lotorizassion pou pibliye an fèyton son roman an kréol rényoné « Bayalina ». Sirman li nora di, li la « kado » anou é sa sé in éstik mi apréssyé : lo nom i vien vèrb é lo vèrb i vien axion.

Mé par l’fète kissa i lé Axel Gauvin ? Pou kossa mi poz késtyon-la ? Pars mi koné bonpé zaktèr kiltirèl i fé plin d’zafèr inportan san fé oir azot pliss k’i anfo — Mi konpran bien sa, pars rozoir vide i fé bonpé dézorde, sak lé plin non. Donk ala mon dë mo dsu Axel.

Li lé né dann Boi d’Nef Sin-Dni lo 3 aout 1944. Dopi tan-la, si li la kite lo péi inn-dé foi é pou pti-pti pèryode, la plipar d’tan sé issi ké li rèst, dizon sé issi ké li lé bazé. Rényoné ? San pour san...

Militan kiltirèl sirman : sé issi ké li milite dopi in bonpé d’zané konm militan kiltirèl. Dann « lékritir oktob 77 » - an 1977 déza i trouv son nom, mé li lé dann noute péizaz kiltirèl dopi avan. épi li la partissip toute bann konba pou la défanss noute lang é pou done nout lang kréol rényoné la plass i mérite aèl issi La Rényon. Mé son lakssion la pran souvan in tour internassyonal é sète-la i konte bonpé dann inn vi konm la syène.

Axel ékrivin, bien antandi, dann la lang franssé épi dann la lang kréol rényoné : ni koné son bann roman, son bann pyèss téate, son bann zéssé, son bann fonnkèr. Néna in bèl gramèr blé i porte son nom dsi la kouvèrtir… Mwin la lir kékpar son roman « faims d’enfance » li la komanss par ékri sa an kréol avan mète ali dann la lang franssé-kréolizé. mi panss lo mo i di bien sak li di.

Pou mwin néna in poin inportan dann parkour Axel, sé son kapassité pou sézi noute bann réalité, san kite arien pou l’fon d’kivète : sak nou néna ansanb, épi sak lé z’inn é lé z’ote i amenn. Diféranss rézyonal — ni oi sa konm in rishèss — sa nou néna, é sa ni gnor pa, antouléka Axel li gnor pa, mèm li tienbo konte.

Biensir Axel i di konm noute toute néna in lang kréol rényoné, mé li obliye pa néna bann diféranss rézyonal konm pou ninporte ékèl lang konm pou ninporte ékèl kiltir. Mé pou kossa li di sa osinonsa pou kossa li anparl sa pétète pliss ké d’ote… Mwin néna mon lidé kan mi suiv ali, suivan lo bann zandroi li la pozé : Boi d’Nef Sin-dni pou komanss avèk la vi, aprésa li sava Sinte-Klotide, li sava épi li rèst Sin-Lé, in tan li lé Tampon, la Rivyèr Sin-Lui. Li lé dan lé o, li lé dan lé ba é konm in l’éponz li aspir toute noute bann réalité la lang épi la kiltir san lèss arien dann fon la kivète. Li la viv dann bann réalité-la é dsi son dik dir sa lé marké.

Mwin la mète lo tan pou konprann toussa é mi éspèr mwin la pa tronpé, mé i fé riyin : wala komanmi oi Axel Gauvin zordi, mé sé mon manyèr amwin, sirman lo roflé d’inn réalité ;

A bon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus

Gargoulèt

7 mai, par Christian Fontaine

Lékol, na in marmay i apèl Gargoulèt. Li lé long konm in zingad, é li inm fé lo vantar. Lo san zot-dé Tikok i akord pa ditou. Dèk Gargoulèt i oi (…)