Axel Gauvin : In parkour an Rényoné, konm militan kiltirèl, épi konm ékrivin
21 désanm 2023, sanm Justin
Mé par l’fète kissa i lé Axel Gauvin ? Pou kossa mi poz késtyon-la ? Pars mi koné bonpé zaktèr kiltirèl i fé plin d’zafèr inportan san fé oir azot pliss k’i anfo — Mi konpran bien sa, pars rozoir vide i fé bonpé dézorde, sak lé plin non. Donk ala mon dë mo dsu Axel.
Li lé né dann Boi d’Nef Sin-Dni lo 3 aout 1944. Dopi tan-la, si li la kite lo péi inn-dé foi é pou pti-pti pèryode, la plipar d’tan sé issi ké li rèst, dizon sé issi ké li lé bazé. Rényoné ? San pour san...
Militan kiltirèl sirman : sé issi ké li milite dopi in bonpé d’zané konm militan kiltirèl. Dann « lékritir oktob 77 » - an 1977 déza i trouv son nom, mé li lé dann noute péizaz kiltirèl dopi avan. épi li la partissip toute bann konba pou la défanss noute lang é pou done nout lang kréol rényoné la plass i mérite aèl issi La Rényon. Mé son lakssion la pran souvan in tour internassyonal é sète-la i konte bonpé dann inn vi konm la syène.
Axel ékrivin, bien antandi, dann la lang franssé épi dann la lang kréol rényoné : ni koné son bann roman, son bann pyèss téate, son bann zéssé, son bann fonnkèr. Néna in bèl gramèr blé i porte son nom dsi la kouvèrtir… Mwin la lir kékpar son roman « faims d’enfance » li la komanss par ékri sa an kréol avan mète ali dann la lang franssé-kréolizé. mi panss lo mo i di bien sak li di.
Pou mwin néna in poin inportan dann parkour Axel, sé son kapassité pou sézi noute bann réalité, san kite arien pou l’fon d’kivète : sak nou néna ansanb, épi sak lé z’inn é lé z’ote i amenn. Diféranss rézyonal — ni oi sa konm in rishèss — sa nou néna, é sa ni gnor pa, antouléka Axel li gnor pa, mèm li tienbo konte.
Biensir Axel i di konm noute toute néna in lang kréol rényoné, mé li obliye pa néna bann diféranss rézyonal konm pou ninporte ékèl lang konm pou ninporte ékèl kiltir. Mé pou kossa li di sa osinonsa pou kossa li anparl sa pétète pliss ké d’ote… Mwin néna mon lidé kan mi suiv ali, suivan lo bann zandroi li la pozé : Boi d’Nef Sin-dni pou komanss avèk la vi, aprésa li sava Sinte-Klotide, li sava épi li rèst Sin-Lé, in tan li lé Tampon, la Rivyèr Sin-Lui. Li lé dan lé o, li lé dan lé ba é konm in l’éponz li aspir toute noute bann réalité la lang épi la kiltir san lèss arien dann fon la kivète. Li la viv dann bann réalité-la é dsi son dik dir sa lé marké.
Mwin la mète lo tan pou konprann toussa é mi éspèr mwin la pa tronpé, mé i fé riyin : wala komanmi oi Axel Gauvin zordi, mé sé mon manyèr amwin, sirman lo roflé d’inn réalité ;
A bon antandèr, salu !
Justin
12 mai, par Manuel Marchal
La formule de calcul déterminant le prix de la canne achetée par l’industriel est une des principales explications à la diminution du nombre des (…)
12 mai, par Justin
Néna in n’afèr bann roprézantan l ‘éta lé nomé pou travaye La Rényon i doi konète, kan in ofissyèl i sorte déor, i koz pou lo rényoné li di pa (…)
12 mai, par Rédaction Témoignages
Invitation et programme du séminaire proposé par le PCR à l’occasion de centenaire de Paul VERGÈS.
« Ne soyez jamais esclaves de l’argent » (…)
12 mai, par Justin
Mézami, zot i koné dann tan d’avan, dann shak famiye l’avé bonpé zanfan é manzé lété ziss a pène sifizan. Kan l’avé in bon kari, la plipar téi (…)
12 mai, par Julie Pontalba
Le week-end dernier et pendant plusieurs jours se déroule la 30e édition du Mois de l’Afrique, organisée par Lantant Kaf. Cet événement est dédié (…)
12 mai
Le 10 mai, le premier ministre, François Bayrou, a célébré les dix ans de l’inauguration de la statue « Mémoires » à Brest, en compagnie du (…)
6 mai, par Manuel Marchal
En Allemagne, le parti d’extrême droite Alternative für Deutschland (AfD) vient d’être officiellement classé comme « organisation extrémiste » par (…)
7 mai, par Manuel Marchal
Le 10 mai se tiendra la Journée nationale des mémoires de la traite de l’esclavage et de leur abolition. Cette date commémore le vote par les (…)
7 mai, par Ary Yée-Chong-Tchi-Kan
Nous consacrons 2 articles pour comprendre les changements profonds qui risquent de nous surprendre. Hier, « Trump : la suffisance d’un élu de (…)
7 mai, par Christian Fontaine
Lékol, na in marmay i apèl Gargoulèt. Li lé long konm in zingad, é li inm fé lo vantar. Lo san zot-dé Tikok i akord pa ditou. Dèk Gargoulèt i oi (…)
7 mai, par Justin
Mézami i paré dann l’Afrik laba, pou trape sinz i mète in banane dann in pyèz é kan lo sinz i rode trape lo banane, si son min i rante fassil pou (…)
7 mai
Manuel Bompard et Bastien Lachaud, députés de La France insoumise (LFI), ont défendu le 6 mai 2025 auprès du Premier ministre François Bayrou un (…)