Bayalina, par Axel Gauvin… in roman dann la lang kréol rényoné, an fèyton dann Témoignages -15-

Samdi 8 séptanb (katrièm morso)

6 févrié 2024, sanm Axel Gauvin

Otour nout tab, zordi, la-fé ankor in pti shanzman. Si Ari i goulipiate touzour vizavi d’mwin, Rémon (çate i rakonte — sépa si lé vré, sépa si lé mantèr ? — ce zistoir pié-zak-Gramoun-Flavonien-là, çate i vé done amwin ponplemousse pou mwin vèye dessi li), Rémon la-fé in plasse koté d’li pou in ot pti kourto bouré konm in pti sossisse la-pou boui.

Dann in gran sourir, lœ Rémon i prézante anou son kamarade :
– Lu apèl Mano.
Gran sourir lœ Rémon ! Transh papaïy ! Mé soman, pa-sito l’ot fine vire son dos (li la-parti trape son foursète li la-oubliye dessi l’ot tab laba), ce léspèsse lipokrite Rémon-là i di en missouk :
– Son vré nom cé Mano-san-zeuf, akoz lu néna poin. Son deu grêne la-refuzé d’ sortir dan son ba-ventr’. Soman st’in garson. Mé lu la-poin ça !
Mi di pa azot koman bann’a la-pète à rir ! Promié shèf-en-tête, Rémon mèm ! Epila — lœ kittsamèr ! — li l’arvni zanti vèye pa koman, kan Mano l’arvni !

Guèl-Roz, dessi lœ troizième tab par dann fon, i argarde amwin en travér. Ziska goulipiate son pla d’ manzé li oubliye. I di konmça li rakonte partou (Rémon i fé l’ radio trotoir dan ce péi-là-peau-patate demoun i koné mèm pa trotoir, i koné pa radio nonpli, parlfèt) Rémon i di Guèl-Roz i rakonte partou nout 2 li lé fashé, in grin d’ sèl li manze arpi sanm mwin ; épila, dabor-inn, in parol mèm i fo pi mi di ali.
Kèl parol mwin la-fine di ali amwin-là ? Mon kiyèr la-koz sanm li. Amwin : zamé koze èk li ! Soman si mwin té li, mwin té i porte bien antansion in nafèr : kiyèr malbar-là na ankor 2 pti kozman pou di sanm li si li déssote inpé tro la baryèr !
Guèl-Roz i di ossi son papa va vni vèy amwin lœ soir, kank lékol i largue. Va boshe amwin par la touf shové, va plishe mon déyèr coup d’sintiron. Di ali : anvôye son vié, anvôye son vièy, anvôye son granmér, son tantine. Mwin la-pa pèr toute son tranbleman !

Axel Gauvin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus