
Chikungunya à La Réunion : 362 nouveaux cas en une semaine
18 févrierMenace persistante en pleine saison des pluies
Bayalina, par Axel Gauvin… in roman dann la lang kréol rényoné, an fèyton dann Témoignages -9-
23 zanvié 2024, sanm
Dessi nout tab, na poin rienk Ari. Néna, anparmi, in pti kourto shœvé noir. Li di li apèle Rémon. Rémon la-débrouye ali pou li assize koté d’ mwin. Toudinkou, li done amwin in pti coup d’ koude :
– Oté, v’i avèye dessu mwin.
Aha ! Issi ossi bann plüs for i avèy dessi çak lé plüs fèb kontr’ d’ot plüs for !
Mi lèv mon zépol pou anvôy lœ Rémon déboule dan mon col. Mwin lé kontan pourtan : bann’a la-fine klasse amwin dann lékipe brafor. Mé soman, afér, amwin-la, mwin v’ alé bataïye pou in Rémon ?
– Demin mwin va porte deu kane po vou ; deu kann Java dou à-n’pa-dire. Epüla kank sra la sézon, mwin v’ amêne mang Jozé, épila ponplemousse, épila létchi, épila longani.
– Mwin la-pa bezoin kissoi out longani, kissoi out létshi, kissoi out ponplemousse, kissoi out kane, ou i pë garde toute pou ou !
La figuir Rémon i alonze sanm la-dépitassion :
– Lu veu tape amwin. Lu veu tape amwin, akoz, iér, mwin la-rire, kank ou...
– Di ali fé la farse éssèye tape aou !
Samèm lœ Rémon té i vé. Kèr klér, li arkomanse manzé.
Oté, Baya ! Ala komank i pérde ponplemousse, i pérde kane Java, i pérde létshi, i pérde longani !… Akoz ou lé kouyon konmsa, don !
Fé in compte, sanm mon kouyonisse, ou !
Axel Gauvin
Menace persistante en pleine saison des pluies
Plus de 50 000 demandes
Mézami mi sorte lir dann in revu syantifik in lartik dsi troi produi in bonpé dmoune i manj é tazantan néna inn i arète dsi karo pars néna poizon (…)
Nouvelle gouvernance dans l’enseignement supérieur public à La Réunion
Haut conseil de la commande publique
Enquête sur le clientélisme et la discrimination envers les résidents non-français à Mayotte
L’Étang-Salé et Le Tampon sont les communes les plus touchées
Un travail essentiel pour les communistes : expliquer à la population les enjeux d’un monde qui change
Envoi de plus de 35000 lettres recommandées pour appliquer le principe de précaution
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -36-
Défense du Tambour Chagossien
Mézami, mi koné pa si zot i sava dsi Tik-tok mé si zot i sava i fodré zot i poz azot késtyon é si sé zot zanfan é zot pti zanfan mi souète zot i (…)