« Cherché i vé pa di arien, sak i konte sé trouvé » : In parol lo gran Pablo Picasso

7 avril 2023, sanm Justin

Mézami, souvan dé foi mi antan demoune apré kriyé dsu téléfone lé zot é m’a dir azot franshman sa in n’afèr k’i agass amwin pou vréman, pars lo téléfone an li mèm sé arien, mé sak wi sava rodé dodan é sak wi sava trouvé ni pé apèl sa in mine pou la konéssans.

Zordi, néna Sinkante an in gran méssyé lé mor é méssyé-la té koni sou lo nom Pablo Picasso. Zordi lo monde antyé i anparl de li kissoi dann in l’ékspozission, kissoi dann in konféranss, kissoi dann in l’émission télé, i pé trouv ali ankor dsu you tube é sirman dann toute bande lékol i amontr l’ar dsu la tèr.

Dabor i fo ni koné li lé né l’ané 1881 é li lé mor l’ané 1973. L’èr-la li l’avé fine trape son 91 an é si li lé né Malaga dann l’Espagn sé dann La Franss li la viv la plipar d’tan épi li l’amenn son vi konm artist. Mé artist dann kèl l’art ni sava mète ali ?

Té in fin déssinatèr, mé lété galman in pintre é li la partissipe plizyèr z’ékol pintir : li la konète son pèryode kubism, mé galman son pèryode blé, épi son pèryode roz. Plizyèr foi dann son vi li ta rovizité lo rapor rante li épi la natir, rante li épi la sossyété. Ziska zordi toute bande zartist mé pa arienk i konsidère ali konm in jéni.

Li la pa solman rodé, li la galman trouvé é pou li lo pli inportan sé d’trouvé.

Dopi étan pti son famiye la ankouraj ali dan la pintir. L’az uitan li la fé son promyé l’ékspozission, l’az Kinzan li la rante l’ékol dé z’ art la vil Barcelone. L’ané 1921 kan li néna vintan li instal ali dann Paris é a partir d’la li va viv la plipar d’tan dan La Franss.

La guèr 39-45 li la pass sa an Franss pars li la pa vouli install ali dann l’Amérik. Déssèrtène pèryode li la fé parti Parti kominist franssé pars pou li sé lo parti d’la rézistanss. Parmi son bande tablo épi son bande z’èv ni pé site : 1906-1907 « Bande demoizèl d’avignon »,1937 « Guernica »,1937 « la fam k’i plère »... An parmi sa li la fé 1170 tablo épi bande z’èv d’art é pètète pliss ka sa ankor.

Demoune mon zénérassion i koné « la colombe de la paix ». Nou la lir bande zartik nou la trouv dann Paris Match... Nou téi yème son koulèr politik épi son amour pou la paix. Mi rapèl li la gingn in pri pou la pé l’ané 1962.

Mézami mi arète la, mé mi konsèye azot alé dsu l’i nternet épi fèr konéssans avèk so gran bonome-la. In jéni inkroiyab, in kréatèr imanss é si li lé sélébré zordi dann lo monde antyé, la pa po rien ;

A bon antandèr, salu.

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus