20 déssanb 1848 : Labolission lésklavaz épi lindamnizassion bande propriyétèr zésklav...

21 désanm 2021, sanm Justin

Mézami,
Yèr nou la fète la fète la liberté, é pli sinp si zot i vé, la fète kaf, pars la plipar d’moune i apèl ali konmsa. Lané 1848, lo 20 déssanb 62500 zésklav la vni lib, é zot kondission la arzoinde sète lo 58500 pèrsone té lib avan lo vin déssanb… Mon konté lé in pé an gro, an gro pars dann tan-la l’avé la trète sovaz é bonpé demoune lété i travaye dann bitassions san baz légal.

Astèr dé pti mo dsi la fète kaf : ni koné kossa ni apèl kaf issi La Rényon mé sak i fo ni koné bien-é la pa pou anbrouye léspri mi ékri sa – toute zésklav lété pa « kaf », l’avé galman bande zésklave téi sorte dann l’Inde, l’avé kréol zésklav, l’avé shinoi, l’avé demoune téi sorte Madagaskar, l’avé mèm demoune blan-yab si zot i vé, in pé lété aborigène é téi sorte dann l’australie… Parèye la pa toute « kaf »lété zésklav in pé té lib inn foi zot lété fine afranshi é sa téi konte pou 30 % bande lib..

Mi panss zot i koné la trète té aboli dann bande koloni fransèz dopi 1817, mé la trète klandèstine la kontinyé aprésa ziska l’ané 1830 par-la : é i koné sa par bande nofraz bato, épi par bande vante klandèstine.

Donk ni di 20 déssanb 1848 lésklavaz lé aboli. I vien l’èr pou dédomajé. Dédomaz ki ? Pou mwin sak té i doizète lozik sé dédomaze demoune lété viktime la trète épi lété viktime lo travaye forssé. Zordi zot lé lib, mé toultan ké zot la travaye pou in mètr ébin sa i fodré péyé sa. Figuir azot bande zésklav té pa indamnizé zot é sé bande propriyétèr zésklav ké la gingn dédomazman…
Pli pir, avan lo labolission, bande zésklav afranshi téi i gingn in boute la tère pou zot nésséssité, mé avèk l’abolission pa d’boute la tère, pa d’kaz pou résté, arienk in kontra langajman péyé kou d’lans pyère...

L’ané 1849, gouvernman la vote in dédomazman pou bande propriyétèr lésklav - a s’ki paré bande gro konm bande pti : dis mil propriyétèr pou in some 126 million lo fran or, donk par-la 27 milliard l’ero pou bande propriyétèr, é zéro kalbass pou bande zésklav.

Ziskakan ? Ziska zordi. Kossa la désside dann la loi Taubira ? Si mi tronpe pa la déssid anul la loi dsi l’indemnité l’ané 1849. Bande déssandan zésklav la garde dann trou.

Ni pé an roparlé dsi zot i vé.

Justin

Padport20 décembre

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus