21 févriyé : zourné internasyonal nout lang matèrnèl

21 févrié 2019, sanm Justin

Mon bann kamarad, mon bann zamiy, dalone, dalon, rényonèz, rényoné, pèrmète amoin anvoye pou zot zordi in pti modékri portan dsi nout lang matèrnèl : nout lang kréol rényoné.
Tout vintéin févriyé l’unesco la domann anou fète nout lang matèrnèl é sa sé in n’afèr inportan pou vréman. Konm mi di toultan é konm avan moin in bonpé gran zékrivin-zékrivène la marké : la lang sé lo promyé manifèstasyon dann lo zéni in pèp. Moin mi di sinploman nout lang kréol rényonèz sé lo promyé manifèstasyon lo zéni nout pèp rényoné. Shak ané ni doi fète sa, é shak ané ni doi an avoir in pansé pou tout bann lang i disparète : inn tout lo dé somenn… é romèrsyé la déstiné nout lang lé ankor la épi bien vivan, bien solid, bien paré pou di nout pasé, nout prézan épi nout fitir.

Ni doi poz anou galman konm késtyon : si in zour nout lang matèrnèl, nout lang kréol rényonèz son tour téi disparète. Kèl koshmar mondyé ségnèr ! I fé in bonpé zafèr avèk in lang : i koz, i shant, i rakont nout listoir, i di zoli pti mo, i rakont nout soufrans, i antrotien la rolasyon rant demoun tout zénérasyon-lé interzénérasyonèl konm i di. In lang sé in kiltir, in lang sé in pasé, in lang sé la rézistans par rapor lo dominèr, in lang sé in tapi volan pou fé voiyaz nout bann zoli fonnkèr.
Souvan dé foi, mi poz amoin késtyon dsi lo bann zarboutan nout kiltir, zarboutan nout lang, zarbutan nout péi, mi di dann mon kèr : zamé nou sar kapab romèrsyé azot konm k’i fo. Kèl kantité mèrsi ni dovré dir lo bann moun la tienbo sèktèr pou nout kiltir popilèr ète ankor vivan dobout zordi ? Kèl kantité mèrsi i fodré ni adrèss tout bann rényoné lété la avan nou pou pass anou lo rolé bien konm k’i fo : rolé nout lang, rolé nout kiltir popilèr, rolé l’amour nou néna dann nout kèr pou nout péi bien émé é pou nout pèp.

La pa pars nou l’aprann fransé ni doi obli nout kréol rényoné. La pa pars nou l’aprann fransé ni doi afront nout lang matèrnèl. Inn lé la ébin ni jète pa, é si li pé ansèrv anou konm zoutiy nou va ansèrv ali konm zoutiy. Mé l’ot, nout lang matèrnèl na poin arien i pé ranplas sa dann nout kèr : avèk sa nou l’aprann santir, nou l’aprann émé, nou l’aprann soufrir, nou l’aprann gouté, nou l’aprann rézisté, nou l’aprann tout sak i fé la vi. Ali mèm i pèrmète anou konète lo mond konm ni koné lo mond zordi é néna poin arien pou pran son plas, arien pou ranplas ali.
Dalone, dalon, zamiz, zami, rényonéz, rényoné zordi vintéin févriyé, zour internasyonal la lang matèrnèl, zour nout lang matèrnèl kréol rényoné. Sa in gran zour sa ! I fo pa ni obliy ali.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus