Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
3 mé 2014, sanm

5 désanm 2013 ; mon gro bouk fine ariv gran-pèr ; mi asèt in sèv po mèt ék li : si mi mèt a li ék son fi, i fé linsèst ; la rolizion, la koutime, la sians, lérédité tout i rofiz mariaz dan la fami.
Mon zanfan i komans done in non tout bann kabri la.
Mon papa lavé in bèf koupé té tèlman gro, i ral in sarèt ti zouk, tou sèl, ziska tabisman, èk in tone 500 kann, konm rien ! Nou lavé apèl a li Berlié, konm in mark bann gro kamion lontan !
Nou sé done lo pli vié bouk lo non Mérsédès ; son fi Demoizèl ; konm son fanm zordi lé maron nou la apèl a èl Marone.
Donk Mérsédès la mont si Marone lo 5 désanm : zot i koné bann kabri po giny ti i fo atann 4 moi 20 zour ; 25 avril, Marone la giny in sèl ti sèv, lé maron konm èl ! Nou la apèl a él Maronèt.
Oté moin la poin la sa ns !
So matin mi ariv dan mon karo zakasi ; mi aport lo grin dan in marmit po mon bann zanimo ! Oui di pa Maronèt na in sominn, i dor si lo koté a tèr ! I lèv pi ! Marone i kri ; la, lo tti i respir ankor, lo kèr i bat doung doung !
Koué la rivé ?
Dapré moin, lo monmon la dor si sonn ti ; in monmon i kraz son zanfan an dorman ? El i san pa son gro poi si son ti marmay ?!
Esay mèt lo tti si tété lo monmon ; li tèt pi ; donn in ti pé d lo ; li aval !
Bayoun, si li tien pi dobout ? Son kolone vèrtébral fini kasé, li lé invalid po la vi !
Dépi kèl èr li lé san manzé ? Mi done in ti pé d sél konm domoun ; a si moin lété vétérinèr ? Si moin lavé in stok lé artifisièl, bibron, tétine, pétèt moin noré ginye sové ? La lé mor.
Alon arkomans konté kat moi vin zour ! Koué va fé ?
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial