Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
3 zwin 2009, sanm

Na poin lontan Benoît Hamon la vni La Rényon pou fé la politik pou bann sosyalis bourboné. I prétan dir bononm-la lé dan la gosh parti sosyalis.
Oté ! Séryé lé ga ! Mé moin pèrsonèl, mi konpran pa byin kissa lé a-gosh, kissa lé a-droit vik lo pti bononm lé dépité éropéin é la-ba nana konm in géstyon l’Érop min-dan-la min rant bann soi-dizan gosh épi bann vré droite.
Si mi tronp pa, lé dé band kokin la domann bann Fransé pou vote "oui" pou lo référandome déssi la konstitisyon... Avèk "la konkirans lib épi non fossé", plis "lo règléman Bolkenstein é son plonbyé poloné".
Bann kapitalis i pé ète kontan an avoir toussa dépité pou vanj pou zot. Myé, bann kolonyalis osi i pé ète kontan. Mèm bann rézidi l’ésklavazis i artrouv z’ot kont dann in n’afèr konmsa.
Kossa ? Mi antan d’issi, in pé apré di : Justin, sa in moun i ème grossi sa !
Non, lé pa vré pars in kékshoz, kan lé pti, mi oi ali pti, mé kant li lé gro, mi oi ali gro !
Kossa ? Bin si zot i vé in légzanp, moin na inn pou zot.
Donkalor madam Granmézon, in dépité éropéin, la sèy fé pran in désizyon fé an sort, dann tout l’Érop, i fiks in zour d’souvnir kont la trète bann zésklav épi lésklavaz li-mèm. Té i falé bann dépité té i sign z’ot nom konmsa, lavé in shans pou réissir. Méssyé Hamon la lès la date passé, konm li déssèrtin gran sosyalis la fé parèy.
Alors, l’afèr la foiré épi pou l’Érop, la poin d’zour kont lésklavaz épi la trète bann zésklav. Konm di in moun moin té i koné : déssèrtin droite épi in bann gosh, sé topète pou morète. A-droit konm zozèf a-gosh é a-gosh konm zozèf a-droite !
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Combattre les causes du chômage de masse
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial