Les questions du temps présent
21 juillet, parCeux qui n’ont que la France comme horizon indépassable tournent en rond
2 désanm 2024, sanm

Mézami, sépa si zot i koné, mé mwin, pèrsonèlman konm in bonpé d’moune mèm zénérassion é mèm bann zénérassion la vni apré, mèm sète la vni avan, nou la touzour viv dann l’idé d’in dévlopman d’noute péi La Rényon.
Biensir kan ni di dévlopman, ni panss in vré dévlopman. Sé kossa in vré dévlopman ? Mwin la déza antann dir i fo pa konfonn kroissans avèk dévlopman pars sa i vé pa dir mèm shoz. Mwin la fine antann dir galman in PIB élvé sa i vé pa dir forsséman in lékonomi dévlopé. Si ni di noute PIB lé inportan pars sé kékshoz kom 23 milyar lero mé noute péi lé kant mèm pa bien dévlopé. Pou kossa mi di sa ?
Pars ni pé pa dir la mazorité noute popilassion lé assiré d’la satisfakssion son bann bézoin prinssipal… Avèk karante pour san bann pov ? Avèk ankor dissète pour san dmoune dann la mizèr ? Avèk la moityé bann zanfan éné dann in famiye pov ni pé pa dir noute popilassion i trouv shé nou sak i fo pou kontante son bann bézoin éssansyèl.
Sé koi lo bann bézoin éssanssyèl ? Sé lo manzé sifizan an kalité épi an kantité, sé in lozman konm k’i fo, é sé ankor la satisfakssion bann bézoin dann lo domène kiltirèl é dann lédikassion épi la formassion, sé in lanvironeman natirèl korèk, sé bann soin konm k’i fo. Pou sa mi panss nou la bézoin l’égalité épi i fo pa néna in grann diféranss de vi rante inn parti épi in n’ote parti noute popilassio — mi diré i f opa tro linégalité..
Sanm pou mwin ni pé pa dir toussala lé assiré dann noute péi La Rényon é tro d’voiyan o rouz é tropé d’voyan o vèr malgré soissante dsi zané d’départmantalizassion, épi dé réjyonalizassion. Dann noute parti néna plizyèr résponssab k’i di touzour i fo anou in plan ékonomik fé par bann rényoné, pou bann rényoné é sé sa — ni panss — i pé tir anou dann léta d’non dévlopman nou lé d’dan, antouléka dann in léta d’dévlopman insifizan mèm si nou sé in boute inn an parmi bann péi dévlopé.
A kan in léfor koléktif bann rényoné pou mète an èv lo plan ni souète dopi lontan pou noute péi… A bon antandèr salu !
Justin
Ceux qui n’ont que la France comme horizon indépassable tournent en rond
Mézami na pwin lontan mwin la ékrir in n’afèr dann in biyé pou dir d’apré sak mi antann in pé partou épi sak mi lir ossi dann zoinal, bann zansien (…)
In kozman pou la rout
NaMo Green Rail, sur la ligne Jind-Sonipa
D’autres communes concernées à La Réunion ?
Convention de subvention avec l’Agence française de développement
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois