Application de l’APE : vers plus de chômeurs que de salariés à La Réunion
8 août, parUne catastrophe se prépare dans l’indifférence
21 mé 2015, sanm

Néna moun lé gran, gran minm parské zot i wa lwin, lwin. Néna konm sa, i di in nafèr zordi, lo nafèr i réaliz pouvréman domin ousinonsa apré domin, i provwa in nafèr i sar tourn konm sa, i tourn pa otroman. Koman ni apèl sa ? Ni apèl sa bann visionèr. Ni pé an koz dé sa vik néna dan nout Parti. Mé la zordi mi vé an koz in nafèr i fé di a mwin lo boug té i wa lwin. 1977, si tout radio, dann tout télé ni antann in shanson Pièr Péré, mwin lé sir zot i koné. Lili. Dann son shanson li rakont listwar inn ti mamzèl i sort an somali pou v’ni travay Pari.
Li rakont koman dann in bato plinn zémigré (sa i rapèl pa zot kekshoz zot la vi dann télé ?) zot i véné de zot plin gré pou vid bann poubèl a Pari. Li rakont osi koman Lili té akèyi, li di osi poukoué Lili la kit la Somali, pou fui la gèr, pou alé rod son soso. Li di konmsa lili lé v’ni dé son plin gré, dann tan la navé travay déor, pou rokonstri la frans, zis apré la gèr, lavé bozwin bann zémigré. Ek Lili, li la poz lo problinm lintégrasyion bann zémigré an frans. Poukoué mi parl dé Lili zordi ?
Sé dérnié tan, Kan mi rogard télé mi wa ryink bato rampli d’moun i sort in pé partou, an dériv. Andan la néna gramoun, néna madam, néna zanfan. Konbyin Lili néna ? Kisa lo kèr i singn pa kan i wa sa ? Néna i di pou rézon lé konsa vik néna la gèr la ba, néna la faminn osi é bann vizionèr zistoman i di la pa zordi la vèy pou éstopé. Bann zanimo lé konm sa, i mèt a li in landrwa lé sèk, na pwin ryin é bin li sava touzour rod in landra néna dolo é néna pou manzé. Konm zanimo, bana i vyin « A linsi dé zot plin gré » !
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Dopi bann zané soissant néna dann lo mond in gran mouvman d’dékolonizassion. La plipar bann péi la vni koloni momandoné la kass zot shène épi la (…)
In kozman pou la rout
Traité liant l’Arabie saoudite, le Pakistan et la Turquie
L’île-fracture : l’aménagement en question (5/5)
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial
À La Réunion l’école est obligatoire et doit être gratuite