Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
25 zwin 2024, sanm

Mé pa konm in savan i koné fèr.In savan dann la konéssans la lang sa i apèl in linguiste é mi doute pa si in linguiste i pass par-la dann kolone zoinal Témoignages li lé riskab ling amwin…. Ling ? In mo mwin téi di kan mwin lété pti é sa i vé dir suif, osinonsa totosh, osinonsa toute bann mo dann la lang kréol i ansèrv pou dir in batlavé ké wi done ,sansa ké wi gingn .
Mézami, in lang sa néna in bonpé pyèss é mèm si li lé sinp pou nou, li lé pli konpliké ké bann mashine zot mèm bonpé konpliké. In pé va di la lang sé lo vokabilèr pars fransh vérité sa in gro pyèss avèk in bonpé-bonpé pti pyèss .A ! Si i di noute kréol rényoné i ansèrv lo vokabilèr franssé, sa lé vré mé pa san pour san pars néna in bonpé mo ni ansèrv pa, néna in bonpé mo ni ansèrv dann zot sanss franssé é néna saki lo sanss la pa lo mèm-li lé détourné é nou va dir sa sé in fo zami. Travèrs ? Wi koupe shomin, sansa wi suiv shomin, wi pass oute shomin... oir zot mèm pars mi koné zot i koné dé shoz ké mi koné pa é vèrsi-vèrsa.
Dann diksyonèr i trouv vokabilèr-la é mi yèm bien somi-lo mo lo gran Daniel Honoré la fé,, épi léksik Kréol-français Alain Armand la ékrir mé néna d’ote é la mi panss in sé-d’èv Boris Gamaléya la pass boute par boute dann zoinal Témoignages kan téi sorte ankor an papyé. Mipanss sa i apèl in léksik ilistré.
Antouléka si vokabilèr sé in gro pyèss la lang néna d’ote pyèss konm la gramèr-toulézour kan mi ékrir mi oi dovan mwin in gro liv blé néna o moinss mil paz Danièle Quartier la ékrir épi prézidan lofis la done kou d’min- gramèr ossi sa in gro pyèss lé inportan pars sa i ansèrv pou bien plass bann mo, pou dir si wi koz pou yèr, pou zordi é pou domin,pou poz késtyon. Pa pou fé dantèl mé pou fé konprann aou épi konprann lé zot. Maji la kominikassion !Gramèr sa lé difissil mé nou k’l aprann kréol dopi dann vante noute momon ni gingn démaye anou ladan.sak la bien aprann zot ossi zot i pé ansorte azot ladan ! Déssèrtin i di dann kréol la pwin gramèr-mèm bann moune i koz bien kréol i di sa- zot lé dann lérèr bien sir, osinonsa konm i di dann lidéolozi mé firamézir la vi l’apré done azot tor.
Néna ankor laksan kan wi koz épi kan wi lir-néna mèm bann mo initil mé bien itil si wi vé bien koz la lang :i, mwin téi, m’i … sa té in mo mi yèm i sone konm i kou d’guitar ziskakan dann « mon péi bato fou » Axel Gauvin la ékrir é ziskakan la mète an mizik.
Kossa ni pé dir ankor dsi bann pyès ? Kan ni ékrir nou la bézwin la ponktyassion pars sinonsa lo léktèr li konpran pan nou é ékrir pou k’i konpran pa ou sé konmsi wi fé in n’afèr i fé plézir au mé lé pa partazé, ni zordi, ni doomin, ni apré, ni in zour. Mi vé pa dir lé touzour fassil ékrir ,pars défoi la paz blansh i trape aou, é défoi sak wi ékri mèm – konm dann fransé épi dann ninporte kèl lang-lé dir pou la konprénir.
Astèr mi arète la mé mi apèrssoi mwin la pa ékrir sak mwin téi vé ékrir. Antouléka mon drapo i shanj pa é mi di touzour : kréol rényoné sa la lang lo pèp la fé é sé pou sa li lé pou mwin mon lang promyé.. Lé z’ote nou la anprété , lé pa défandu, mé lé pa konùm sak ou la fé . Promyé lang ou la lémé, noute promyé lamour, li lé promyé pou loute ’étèrnité
A bon antandèr salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture