
Mal-do-mèr dann sarèt
28 juin, parLo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
25 zwin 2024, sanm
Mé pa konm in savan i koné fèr.In savan dann la konéssans la lang sa i apèl in linguiste é mi doute pa si in linguiste i pass par-la dann kolone zoinal Témoignages li lé riskab ling amwin…. Ling ? In mo mwin téi di kan mwin lété pti é sa i vé dir suif, osinonsa totosh, osinonsa toute bann mo dann la lang kréol i ansèrv pou dir in batlavé ké wi done ,sansa ké wi gingn .
Mézami, in lang sa néna in bonpé pyèss é mèm si li lé sinp pou nou, li lé pli konpliké ké bann mashine zot mèm bonpé konpliké. In pé va di la lang sé lo vokabilèr pars fransh vérité sa in gro pyèss avèk in bonpé-bonpé pti pyèss .A ! Si i di noute kréol rényoné i ansèrv lo vokabilèr franssé, sa lé vré mé pa san pour san pars néna in bonpé mo ni ansèrv pa, néna in bonpé mo ni ansèrv dann zot sanss franssé é néna saki lo sanss la pa lo mèm-li lé détourné é nou va dir sa sé in fo zami. Travèrs ? Wi koupe shomin, sansa wi suiv shomin, wi pass oute shomin... oir zot mèm pars mi koné zot i koné dé shoz ké mi koné pa é vèrsi-vèrsa.
Dann diksyonèr i trouv vokabilèr-la é mi yèm bien somi-lo mo lo gran Daniel Honoré la fé,, épi léksik Kréol-français Alain Armand la ékrir mé néna d’ote é la mi panss in sé-d’èv Boris Gamaléya la pass boute par boute dann zoinal Témoignages kan téi sorte ankor an papyé. Mipanss sa i apèl in léksik ilistré.
Antouléka si vokabilèr sé in gro pyèss la lang néna d’ote pyèss konm la gramèr-toulézour kan mi ékrir mi oi dovan mwin in gro liv blé néna o moinss mil paz Danièle Quartier la ékrir épi prézidan lofis la done kou d’min- gramèr ossi sa in gro pyèss lé inportan pars sa i ansèrv pou bien plass bann mo, pou dir si wi koz pou yèr, pou zordi é pou domin,pou poz késtyon. Pa pou fé dantèl mé pou fé konprann aou épi konprann lé zot. Maji la kominikassion !Gramèr sa lé difissil mé nou k’l aprann kréol dopi dann vante noute momon ni gingn démaye anou ladan.sak la bien aprann zot ossi zot i pé ansorte azot ladan ! Déssèrtin i di dann kréol la pwin gramèr-mèm bann moune i koz bien kréol i di sa- zot lé dann lérèr bien sir, osinonsa konm i di dann lidéolozi mé firamézir la vi l’apré done azot tor.
Néna ankor laksan kan wi koz épi kan wi lir-néna mèm bann mo initil mé bien itil si wi vé bien koz la lang :i, mwin téi, m’i … sa té in mo mi yèm i sone konm i kou d’guitar ziskakan dann « mon péi bato fou » Axel Gauvin la ékrir é ziskakan la mète an mizik.
Kossa ni pé dir ankor dsi bann pyès ? Kan ni ékrir nou la bézwin la ponktyassion pars sinonsa lo léktèr li konpran pan nou é ékrir pou k’i konpran pa ou sé konmsi wi fé in n’afèr i fé plézir au mé lé pa partazé, ni zordi, ni doomin, ni apré, ni in zour. Mi vé pa dir lé touzour fassil ékrir ,pars défoi la paz blansh i trape aou, é défoi sak wi ékri mèm – konm dann fransé épi dann ninporte kèl lang-lé dir pou la konprénir.
Astèr mi arète la mé mi apèrssoi mwin la pa ékrir sak mwin téi vé ékrir. Antouléka mon drapo i shanj pa é mi di touzour : kréol rényoné sa la lang lo pèp la fé é sé pou sa li lé pou mwin mon lang promyé.. Lé z’ote nou la anprété , lé pa défandu, mé lé pa konùm sak ou la fé . Promyé lang ou la lémé, noute promyé lamour, li lé promyé pou loute ’étèrnité
A bon antandèr salu !
Justin
Lo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
Le calendrier scolaire élaboré par le Rectorat pour les 3 prochaines années est désormais connu et fait débat. Pour cause, à l’exception de (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
Le Conseil départemental a décerné, le vendredi 27 juin, les prix « Thérèse Baillif » et « Célimène » lors d’une cérémonie organisée dans (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mé dam zé méssyé, la sossyété,dsi la késtyonn fors néna la fors natirèl, sak wi gingn an néssan épi an grandissan korèktoman. Mwin lé sirésèrtin (…)
Les élus de Guadeloupe ont adopté des résolutions « sur la fusion des deux collectivités, sur les compétences et l’autonomie fiscale », le 17 juin (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Des manifestants, réunis le 23 juin devant les institutions européennes, ont demandé la suspension de l’accord d’association liant l’UE à Israël. (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Normalien et énarque, chercheur en philosophie politique, Bruno Guigue est professeur invité à l’Université normale de la Chine du Sud (Canton) et (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)