A nou désèy trouv par nou mèm nout shomin galizé dan tou-sa !

11 mé 2016, sanm Justin

Matant zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’éternité, mi sava dir aou in n’afèr é moin lé sir sa i sava pa plézirasyone aou. Pou kosa ? Pars, si mi tronp pa, dopi in bon koup de tan zot l’apré konfonn otour avèk alantour – in provèrb konmsa sa i doi fé plézir aou sa !-mé la pa pou fé plézir aou mi ékri so lète-la ; an kontrèr sé pou déplézir aou, myé mèm, mète z’ot né dann z’ot kaka d’rouj-de-fon. Kan i fo, i fo ! Ala in n’afèr sinp mé sinp avèk zot lé touzour konpliké. Sak zot i di ké lé shoz i marsh pa konm i dovré, zot na rézon la-dan, mé l’otèr sé z’ot gôsh ké l’apré fé in shaplé la kouyonis é la pa konmsa va trouv in bon solisyon pou nout problèm rényoné. Si l’été la droit, Baya, lé shoz nora roul pli ron ké sa. Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr kan vi di k’avèk la droit lé shoz nora roul ron, vi vé dir mi pans « ron konm la boul karé dsi la tab plate ». Pou kosa mi di sa ? Pars la pa in n’afèr d’gôsh ou d’ droit mé in n’afèr d’politik. Pou nou, matant, La Rényon la bézoin son dékolonizasyon : i fo fèr tèl fason ké bann kalpate nout dévlopman i détak anfin apré soisant-dizan la départmantalizasyon.

Ankor kan mi di sa, mi pran prékosyon pars nana in bon pé péi l’afrik la fine-soidizan !- dékolonizé mé la-ba, konm isi, pa parèy san pour san, lo kolonyalis la sort par la port é la rant lo soir fénoir par la fénète. In-dé prèv ? Lo fran cfa l’apré mine l’ékonomi bann péi l’afrik. Nana katorz péi k’i kontinyé pèye l’inpo kolonyal pou romèrsyé La frans pou lo bon kou d’min la done azot avèk la kolonizasyon… Anplis ké sa, zot i doi propoz La frans an promyé z’ot mine, sansa bèzman i pète. Si tèlman ké bann péi dékolonizé lé pa vréman dékolonizé. A nou d’ésèye trouv nout shomin galizé pou sort la-dan. Tok ! Pran sa pou ou !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus