Aethina tumida, lo pti koléoptère : In romède pli danzéré ké lo mal ? Mi souète ke non

20 zwiyé 2022, sanm Justin

Mézami kan zot lé dann laviyon é kan laviyon lé prèss paré pou pozé issi shé nou, zot i antan — téi antan antouléka — l’otèsse apré di : ni sava poze Gillot épi i di toulmoune amenn pa plante, amenn pa lo grin, amenn pa frui pars sa sé in n’afèr lé défandu amenn La Rényon. Normal la flore avèk la faune dan noute péi insulère, sa lé bien frazil é la pa bon mète dann danzé noute milyé natirèl.

Mé poitan bande nouvo parazite konm bande nouvo kalité plante, frui, zanimo i mank pa débark La Rényon épi instal azot san traka é la poin pèrsone pou tir azot issi… an parmi noute bande dèrnyé tourist néna bande pti koléoptère, inn pèst pou moush a myèl, demoune la dékouv azot dann bande rush laba Saint-Pierre épi Saint-Philippe é lé possib zot lé fine ariv dann d’ot landroi.

Koléoptère, ok, ni koné nou sa, néna 860 kalité dann noute péi, mé sète-la ni koné pa. Mi antan dir li apèl lo pti koléoptère bande rush li lé mové pou noute moush a myèl. Gran mal gran romède é oila ké bande éspéssyalist la déssité bril bande rush avèk bande zabèye é lo pti trépé d’koléoptèr si néna. Brilé mi di azot si tèlman ké lélvèr l’avé larm dann zyé.

Mi koné pa lo protokol dann in ka konmsa mé bril sa konmsa néna kékshoz i shok amwin. Akoz la pa bril bande vash l’avé la leukoz ? Akoz la pa bril bande moush kan lo varoi l’arivé. Akoz la pa alèrte lopinyon piblik La Rényon ? Mi antan i di lé possib pyèze bande larve, pratik la lutte biolojik. Mwin la tandi dir néna ankor d’ote lamité trètman. Mwin la pa vu k’i fo brul lo total kapital.

L’aethina tumida, lo pti koléoptère, li mérite bande fé d’joi konmsa ? Li mérite fé mor lélvèr avèk chagrin, plito ké sov son shéptèl ? Oussa zot l’aprande la barbari konmsa, Sansa sé pars sé issi ké zot i fé sa, bande tou-pèrmi !

Mézami, sirman mwin l’apré anparl in n’afèr ké mi koné pa, mé akoz i fé sa konmsa san inform demoune kissoi bande méri, kissoi bande zélvèr déklaré pa déklaré, gro pti moiyin. Mi yèmré konète lintanssion banna ? Mi yèmré konète si domin nora touzour noute bande moush péi ? Noute patrimoine kant mèm ! Sof mon réspé domaz Paul Vergès lé pi la, pars mwin lé sir li nora fé tranb in pé. Par raporte la fasson zot i fé pou konbate lo pti koléoptère épi d’ote parazite.
Mi souèteré ké lo romède lé pa pli danzéré ké lo mal — a bon ékoutèr salu

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus