Afors kont dsi baton tonton pou travèrs la rivièr…

13 févrié 2018, sanm Justin

I paré bann moun La Frans i vien fou-fou kan la nèz i tonm pars d’apré sak i di zot i pans pa sa i doi ariv in zour. Alé oir dann désèrtin péi demoun i prévoi an avans kosa zot va fé kan la nèz va tonbé. Dizon zot néna z’ot fèye dé rout dann in ka konm sa. Dann la Frans non, pars i diré bann fransé i pans, dann z’ot péi, nora touzour lo bo tan. Gro plui lé konm in l’aksidan pou zot ! La nèz lé konm in l’aksidan galman ! Tout bann mouv man la natir sa sé bann z’aksidan !

Dann La Frans solman ? Non isi La Rényon nou la vni parèye koméla. Ni antann la radyo, sansa la télé i di anou kosa i sava arivé é koman ni doi débarbote anou. Si i di pa nou, ni gingn pa, nou lé konm demoun néna mognon dan la tète-dizon nou lé andikap mèm si nou néna l’èr an bone santé, bien korporé éi bien préparé pou fèr fas. Mé ni fé pi fas ditou ! An touléka, pou in bonpé rant nou !

Moin la fine dir azot avan kan la plui téi ariv, nou téi mète nout fèrban, sansa nout bak a anparé é konmsa nou lé sir nou té i mank ar pa d’lo pou inn-dé zour. Mi rapèl galman kan siklone té i ménas nou té i pran nout prékosyon : klout plansh dsi la fénète, dsi la port, si i fo mète gro rosh dsi lo toi. An touléka nou té i kont pa ni dsi lo mèr, ni dsi gouvèrnèr, nou té i pran nout prékosyon par nou mèm.

Parèye pou la maladi : nou té i fé nout soni konm ni pé. Mé sirtou, si l’ariv in mortalité, nou téi fé pa konmsi lo syèl té l’avé tonm dsi nout tète. Lé vré nou té i viv avèk la fatalité, pa konmsi nou lété protézé kont tout sak i pé é i doi arivé... I diré, in bonpé rant nou, koméla, i koné pi pran nout résponsabilité. Konm moin la di dann kozman zordi, nou lé bon pou asiz dsi ti-ban, pars ni konfyé lé zot lo soin pou okip de nou.

Pou kosa mi di sa ? Pars afors kont dsi baton tonton pou travèrs la rivir v’ariv lo zour ni gingn ar pi pass la rivir ditou.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus