
Une nouvelle prison au Port : une hérésie !
3 juillet, parUne information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
10 mars 2021, sanm
Mwin la antann dann zoinal parlé, dann télé, konm dann radio épi mwin la lir konm zot déssèrtin zartik dann zoinal épi dsi lintèrnet, Air austral lé dann difikilté é li la bézwin in gro kou d’min pou travèrs in parkour diffissil. Lo gro kou d’min ni parl la, sa sé La Région la donn ali sou la form 95 million l’ëro, si i konte pa in sibvansyon déguizé la Région i vèrs dopi dé zané é dé zané é i apèl sa lo l’ède pou la mobilité.
So matin mwin la antand dann in radyo in moun apré di finalman so l’ède la mobilité la ansèrv arienk pou finans bann konpagni laviyon san fé zoué réèlman la konkiranss é donk san bèss lo pri bann biyé l’aviyon…élémantèr mézami, pars ni wa bien lo pri bann biyé l’aviyon i bèss pa, é la konkirans rant bann kopagni aèryène lé pliské bon anfan, é sré mèm kékshoz k’i rossanm in koluzion. Mé pétète in pé va di : sa sé bann mo k’i fash ? Mé dizon i fash sirman toute sak i arète pa dopi dé zané é dé zané tranp zot pain dan la soss kanar.
95 milyon, pluss, pluss, pluss, sirman sa in bon nouvèl pou Air austral, mé an mèm tan néna in n’ote bon nouvèl-si Air austral i pran ali konmsa, é kossa i lé ? Ni oi ariv dopi lo pli profon lorizon In kalité lantante an misouk rante Air austral épi Quatar airways. Anfin demoun i an parl, mé mi wa pa tro bien l’afèr pars si mwin lété Lo quatar airway mon l’apéti n oré té pli gran k’sa : mwin lété ! Air France mwin noré dann l’id d’kapé. Tan k’a fèr si ou néna l’apéti, akoz ou va kontante aou in sinp biskui alé oir néna in gro ropa i atann aou. O pli ofran bien antandi !
Astèr lo bann brui lantante rant band quatari épi Air austral, lo pli pti i doi méfyé ali. In sinp késtyonn lojik ! Dann Témoignages i di bien domand Air seychelles sak l’ariv ali kan li la vouli frikote avèk in gro konpagni ranpli a koute pétro dollar. La lojik, lo gro la krok lo pti épi li lé paré pou tak baro. Zot i panss nou lé métyèr zot ? Nou la sèye manz Air Made é la fini par in kalsh. Nou l’ashté laviyon pèrsone téi vé pi. Nou la modifyé o kapital Air austral é nou la nyabou roul in pé dan la farine. Zordi ni mète larzan dan la tire-lire é ni sava domannd siouplé Quatar airways… Konm i di dann provèrb : « si wi vé manz avèk Grandyab, pran out gran kiyèr, lo pli gran ké wi pé trouvé ! » é anpliss ké sa lé pa gagné d’avannss.
Une information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Alors que Mayotte subit un enchevêtrement de crises - pauvreté structurelle, dégradation des services publics, conséquences dramatiques du cyclone (…)
La FSU Emploi Réunion tient à rappeler que la mise en œuvre des programmes de transformation de France Travail, issus de la loi Plein Emploi, ne (…)
Mézami, zot i rapèl lo mo kazou ? Mi anparl pa bann vyé roshé konm mwin mé la zénérassion d’apré. Si mi di kazou, kossa zot i oi dann zot (…)
Une délégation du "Collectif des usagers de la ligne Réunion - Comores" a été reçue le 2 juillet à la Région, à la demande de la Présidente (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)