Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
29 séptanm 2025, sanm

Mézami l’èr l’arivé pou roganiz bann sobatkoz. Lé bien sanm pou mwin mé kèl sizé i sar dévlopé ? Assiréman i sava ankor parl lo dada la vi shèr : i sava domann demoune pou fatig zot nérone pou ésplike pou kossa la vi lé shèr konmsa La Rényon.
In vré sizé ? Assiréman pars partou wi antann demoune apré dir avan zot i ashté in n’afèr zot i kalkil bien pars lo kout la vi, dopi inn-dé zané la goumanté, inkroiyab. Mé a bien kalkilé : néna demoune i soufèr la goumantassion é zot i soufèr ankor pliss dopi la shèrté d’la vi la goumanté pars zot na pwin in rovni sifizan. Mé néna sak néna in for rovni alor sète-la li soufèr pars li gingn pa align son nivo d’dépanss dossi zot nivo d’vi.
Sèryèzman mé zami i konpar pa la soufanss bann pov avèk la soufranss bann rish. Lé z’inn i sèr zot sintir ziska k’i koup zot vant é d’ote i sifi d’in pti tour d’viss pou adapt zot rovni avèk dépanss. In vré sizé mé pé lo sèl ? Pars néna la késtyonn salèr é sète-la dopi dé z’ané la pa goumant an konsékanss. la prèv kan i antann dann télé bann négossyassyon la pa abouti ; Kan wi antann bann négossyassion anyèl la pad one arien pou bann travayèr é sa sé in réalité.
In répons sa i konvien pa : lo panyé la ménazèr. Dopi dé zané é dé zané néna demoune l’apré fatig zot nérone pou trouv konm i di la kwadratir di sèrkle.. In problèm wi koné par avanss na pwin solission é malgrésa wi kontinyé fé travaye out nérone la dsi. An fète dann lo sistèm ni viv na pwin solission pou f ébèss lo kout d’la vi.toulùmoune i koné bien é sé pou sa dizon sé inproblèm avèk in solission inpossib.
Lo vré problèm sé noute nivo d’dévlopan insifizan : Ni vé ni vé pa, lo problèm lé la. Nou péi loutremèr érityé la kolonizassion, zordi dsou la néokolonizassion nout dévlopman sé in problèm inpossib. Pou in bone rézon sé ké nou la pwin, dann noute min, lo klé d’in pouvoir pou dévlope anou konm k’i fo… Sirésèrtin in pé va dir sé pars nout bann lantropriz na pwin la kapassité pou réissir nout dévlopman donk sé nout fote anou si nou lé pa myé dévlopé. In lakizassion k’i tienbo pad boute pars lo vré réspobssab sé lo sistèm néo-kolonyaliss k’i anfèrm anou dann in sistèm lé pa konpatib avèk lo débvlopman.
A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
In kozman pou la rout
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Vingt-neuf pays ont signé jeudi à Shanghai un accord portant sur la création de l’Organisation mondiale de coopération en matière d’intelligence (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)