Akoz l’agrikiltir sré pa in bon zoutiy pou nout dévlopman ?

9 out 2014, sanm Justin

Zot i pans in péi i pé baz dsi son l’agrikiltir pou fé son dévlopman ? Lé drol dir in n’afèr konmsa, dann in péi konm La Rényon, avèk in l’agrikiltir i partisip moins-an-moins dann sak i apèl lo PIB. La pa bézoin mi rapèl azot bann shif, pars mi pans bann léktèr nout zournal i koné bann z’afèr-la par kèr. Lé drol osi parl in n’afèr konmsa kan toulmoun i koné nout prinsipal prodiksion lé bien mal baré... Solman moin la lir, dann in konférans, kék par dann l’afrik, Cotonou si mi tronp pa, in gran dirizan l’onu épi l’OMC la invit bann péi l’afrik-bann péi lo moin avansé- a miz dsi zot agrikiltir pou dévlop azot. A kondisyonn goumant la prodiksyon, roganiz lo komèrs avèk lé zot péi, épi done satisfaksion demoun dann zot prop péi.

L’èr-la, mi poz amoin késtyon. Sak lé vré pou lé zot lé pa vré pou nou ? Sansa i konsidèr anou konmm in gran sipèrmarshé, arienk pou konsomé, pa pou produir ? Lé kant mèm pa posib, sirtou ké pou bann frui, épi bann légime La Rényon lé pa an rotar. i paré mèm li lé otosifizan pou près katrovin pour san. Par l’fète pou bann légime fré la plipar d’tan ni profèr bann légime péi. Pou bann frui tropikal lé parèy ; pou bann rasine konm manioc, kanbar, patate, sé lo mèm to. Mé ni pé dmann anou si ni pé pa fèr myé, é anplis ké sa fé bann prodiksion bon kalité, pou gingn vann bann péi déor. Dabor ni pé roshèrsh bann kiltir nou lé in pé plis avansé. Par égzanp la vaniy, mé lé sir ké nou na roshèrch pou fèr, tèl fason ni distans in pé lé zot. Dabor i fo ni koné bien sak bann péi risjh la bézoin konm prodiksion kisoi pou zot bann gato, kisoi pou zot gran kuizine, kisoi ankor pou bann produi i aport in for valèr azouté. Ankor in légzanp, lo Té ? Zordi ni komans konète lo té La Rényon té bon kalité é pèrsone i konpran pa bien pou kosa nou l’arété, nou la arashé, mé la pa tro tar pou rokomansé si ni vé bien pran kontak avèk l’Inde k’i kontrol lo marshé mondyal. Konm nou la gingn koz avèk bann japoné pou nout bourbon pointi, pars sé zot k’i kontrol lo marshé bann gran kafé... Mi pans si ni fé in l’éfor pou produi la kalité, lo bio épi sak lé bon pou la santé, nou na lo poin pou marké.

I paré nana 7200 zéktar la tèr an frish. Avèk sink san zéktar ni gingn trap l’otosifizans alimantèr a la mod koméla. avèk dé mil ni pé produi la vyann épi dolé an sifizans. Bon ! ala sak ni pé fèr si nou la poin l’anbisyon plis ké sa. Mé si nou nana l’anbisyon, ni pé miz dsi la sirprodiksion épi la transformasion konmsa sak moin la di an o la lé vré pou nou osi. Arzout èk sa sar pa mové pou donn travay kréol. Konmsa nout l’agrikiltir lé kapab ète in bon zoutiy pou nout dévlopman.

 Justin 

NB Zot i pans pa nout l’agrikiltir lé kapab donn travay plizyèr dizène milyé d’pèrsone isi La Rényon… avèk bann ti propiété é in bann prodiksion intansif. An pliské sa, sak i pé travay dann la transformasion bann produi agrikol. Moin la lir par la moins in domi éktar an polikiltir asosyé avèk lélvaz poison, koshon ou bien volay épi l’atlié transformasion i pé fé bien viv in famiy… Arienk avèk bann tèr an frish noré d’koi fé viv près kinz mil pèrsone dann in sistèm lo permakiltir.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus