Akoz néna in bonpé kouyon konmsa dsi la tèr ? - promyé morso

23 mars 2019

M’a dir azot in n’afèr rantre nou : la pa in dékouvèrt, la pa in l’invansyon, sak i di sa kla pa invant la poud. Zistoman dsi la késtyonn invant la poud, mi sort lir in zistoir moin la mark lo titr an-o la é moin la désid mète sa an kréol rényoné pou zot.

L’avé inn foi pou inn bone foi mésyé lo foi la manz son foi avèk in grinnsèl.

Dann tan lontan, i parétré l’avé moins, bonpé moins kouyon ké néna zordi. Mé pou kosa bann ras la la dévlop konmsa. Moin, mi koné pa, mé bann rakontèr zistoir l’afrik, zot i koné sa. I parétré, mé sa moin la pa vi, kan in moun lété bète de shé bète, téi obliz ali kite lo vilaz é konm li té pa tro débrouyar té difisil ali pou maryé é pou gingn zanfan lété in kékshoz ankor pli difisil. Koméla i fé pi sa pars si ou i vé fé in n’afèr konmsa i fodré ou i shass la moityé d’moun dann la foré é sa sé in n’afèr lé pa posib fèr. Ala koman lé shoz la spassé.

Kriké ! Kraké ! Kriké mésyé ! Kraké madam  !

Demoun i rakont, in zour, in vilaz lété fatigé avèk troi moun kouyon. Zot lété si tan tèlman kouyon ke lété pa posib vi avèk zot, mèm koté zot lété pa posib épi zot i koné in moun kouyon lé danzéré é troi moun kouyon lé troi foi danzéré. Donk lot roi moun la trouv a zot dann in kroizé shomin épi zot la di : « Lé posib, si ni mète ansanm troi tète vid ni pé gingn fé in n’afèr » é zot la désid pi kite azot é zot lété toultan ansanm ninport ékèl kot zot téi sava.
A fors marshé zot la fini par ariv dovan lo kaz in vyé gramoun. Sète-la lété pa kouyon ditou, li té mèm intélizan mé la natir l’avé done ali troi fiy, fransh vérité, l’avé pa kass kate pat in kanar. Donk lo vyé gramoun la vi azot apré promènn d’isi d’laba san konète landroi zot té i vé alé. Lo vyé boug la konprann toustsuit bann moun-la té bète é li la désid fé kékshoz pou ède banna.
Li la dmann azot ousa zot i sava/ »zot la réponn : ni suiv nout zanm sinploman. L’androi la i va amenn anou sar boon pou nou. Lo vyé gramoun la di azot rant dan son kaz é li la promète landomin li nora fé in n’afèr pou zot.

Kriké ! Kraké ! Kriké mésyé ! Kraké madam !

Landomin li la di lo promyé kouyon : « Alé a pèsh poisson dann la rivyèr ! ». Li la di lo dézyèm koiyon : « alé dann karo shoka épi trèss la kord ! » ; aprésa li la di troizyèm kouyon : »alé ramass koko pou moin ! »
Lo troi bononm la parti pou ranpli z’ot misyon.

Promyé morso la fini-dézyèm morso sar pou la somenn k’i vien.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus