Témoignages - Journal fondé le 5 mai 1944
par le Dr Raymond Vergès

Cliquez et soutenez la candidature des Chagossiens au Prix Nobel de la Paix

Lakey lo sit > Chroniques > Oté

Akoz pa in zour pou viv an kréol, in zour pou viv an franssé, si possib dann in l’égalité bi-lang

mèrkrodi 28 séptanm 2022, sanm Justin


Zamiz, zami, dalone, dalon si mi di azot toute lang lé valab é dan toute lang demoune i pé tré bien kozé, tré bien ékrir, tré bien fé bande produi kiltirèl. An pliss ké sa, in lang i anrishi son lokitèr, é opliss wi koné épi wi pratik bande lang, opliss sa i anrishi aou, épi i anrishi toute bande lokitèr…


Astèr mi rapèl in linterview — in lantrokozé — mwin la antande dann radio néna lontan lo moune interviewé, si mi rapèl bien lété in moune téi travaye dann sinéma. Par shans dann son famiye-la demoune téi pratik troi lang pars zot lété éspagnol par in koté soulyé, franssé par l’ote koté, épi zanglé galman. Oila la règ zot la fé rantre zot dann zot famiy, zadilt konm zanfan : in zour téi viv an léspagnol, in zour dann franssé, épi in zour an zanglé. Sa lété zot règloman a zot é shak lang avèk shak kiltir téi anrishi azot, inn-a-l’ot téi rouv zot léspri, shakinn suivan son kapab.

Mézami nou na pwin, pou la plipar rantre nou, in shanss konmsa, mé ni pé viv in zoiné an franssé, in zoiné an kréol, é kan marmaye i grandi lé possib galman an avoir in rouvèrtir léspri dann plizyèr lang épi plizir kiltir. Sa la pa in lalyènassion, sa la pa nonpli in laprovrisman, mé in lanrishisman provi ké la famiye i done ali la kapassité d’ète miltikiltirèl.

Inn foi ké mwin la fine ékri in n’afèr konmsa, oila ké sak mwin la ékrir, par l’fète, i poz amwin pliss késtyon k’i done amwin d’répons. Wala ké mwin lé pliss dann doute ké dann la sèrtitide. Mi koné lé possib viv an kréol, zoué an kréol, lir an kréol. Mi koné ossi i pé viv an franssé, zoué an franssé, épi lir dann franssé... Provi ké ni done anou la pène pou viv konmsa.

Sa mi koné mé dann in sans mwin néna la krintiv oir roprosh amwin kissoi diminyé la par d’kréol dann la vi familyal, konm la par d’la vi an franssé é la mi parl arienk pou lo franssé épi lo kréol, mé néna ankor d’ote ka pli konpliké ankor. Mi san bien sak mi di lé pa — pou linstan — pou fé in partaz rante san pour san bande rényoné... konmsi nou lété biling sak i rofiz anou pou l’instan.

Alor mi di avèk zot sak mi panss lé possib fé issi La Rényon rantre nou rényoné, pou noute bien anou. A bon ékoutèr, salu !

Justin


Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

signaler contenu

Plan


Facebook Twitter Linkedin Google plus