Akoz pa isi osi ? Mi pans sa lé fézab galman !

2 zanvié 2015, sanm Justin

Zot i koné laba dann la Martinik, konsèy réjyonal épi konsèy zénéral i sort désid fé vnir son bann moun la parti dan La frans. Akoz sa ? Pars la kantité d’moun i diminyé é si i kontinyé, la ras martiniké lé riskab disparète. L’èr-la banna la déside rode in manyèr pou done demoun in bours pou fé artourn azot shé zot. Ala in rézon, mé na in dézyèm. La kèl ?

Bann moun instruyé, bann kad konm i di sa, in bonpé lé dann péi déor é par l’fète zot i gingn pa travay pou dévlop zot péi. Mi pans sa in bon rézon pars oplis na d’moun formé, oplis lo péi na la shans trap son dévlopman. Pars bann moun martinik zot osi zot nana poblèm pou dévlop azot é rès laba dann l’erop sé konm k’i diré in pèrte de tan, in pète lénèrzi, in pèrte demoun an kapasité.

Moin mi oiré in n’ot rézon ankor : sé kan ou lé déor ké ou i apèrsoi ousa i lé out péi, sé la ké ou i artrouv bien out l’idantité. Moin, sé déor moin la bien aprann moin té rényoné, é s é in léson moin la pa obliyé.

Alors, akoz pa fé konmsa isi osi pou nou. Dsi troi rézon nana dé lé bien valab pou nou osi. Isi osi sa lé fézab ! Zot i kroi pa ?

In kozman pou la rout : « Bèf i trap avèk la kord ! Demoun i trap avèk la lang ! »


Sa in kozman danzéré. Kan bèf i shap, li ral son gran kord avèk li. L’èr-la i pé trap ali pars pou anshové nana in spès zargano i pass dann son né – i apèl sa lo fèr d’né. Lo né sa lé sansib donk si in moun la nyabou trap lo kord, li trap lo bèf galman. Kosa lé frazil dann in moun ? Nana bonpé plas, mé la lang sa in n’afèr lé frazil mèm, li lé mèm danzéré pou l’moun. Pars sa mèm i dénons aou, ék sa mèm i fé trap aou. Fé travay zot koko ! fé bouy zot matyèr griz ! zot va oir si ni tonm pa dakor pli souvan ké souvan.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus